Na suđenju Mirku Vrućiniću, optuženom za zločine počinjene na području Sanskog Mosta i Prijedora, svjedok Tužilaštva BiH Adil Draganović je, odgovarajući na unakrsna pitanja Odbrane, izjavio da nije imao povlašten položaj nakon što je zatvoren.
Drugog dana svjedočenja, Draganović, koga je 13. maja ispitalo Tužilaštvo, na ovom ročištu je, na pitanje Odbrane da li zna kada je osnovan zatvor u Sanskom Mostu, odgovorio da je bilo više zatvora 1992. godine. “Policijski zatvor, gdje je gospodin Vrućinić bio načelnik policije, gdje sam i ja bio zatvoren”, rekao je Draganović, naglasivši da je zatvor bio i u “Betonirci”, industrijskoj hali “Kringsa” i drugim mjestima.
Draganović, koji je bio predsjednik suda u Sanskom Mostu, složio se s optuženim da je on postao načelnik policije 1. maja 1992. godine. Od tada, kako je naveo svjedok, pa do 15. maja, kada je smijenjen s pozicije predsjednika suda, bilo je više eksplozija. “Bilo je u kafiću ‘Lav’, bilo je miniranje vikendica pored rijeke Sane, kafića u Prijedorskoj ulici… To je sve bilo kad ste vi preuzeli da budete načelnik”, kazao je Draganović.
Na pitanje optuženog da li je osjetio da je imao povlašten položaj u odnosu na druge zatvorenike, Draganović je odgovorio negativno. Vrućinić ga je pitao da li je razmišljao zašto je “rano, nakon 24 dana u zatvoru, transportovan u Manjaču”. “Ja vjerujem da ste vi u Kriznom štabu odlučivali ko će ići prije, ko kasnije”, rekao je Draganović, dodavši da su i prije njega ljudi odvođeni. Potvrdio je da je bio vezan žicom, te da su morali potpisati da se ne vraćaju u BiH.
U optužnici se navodi da je Vrućinić, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) i član Kriznog štaba u Sanskom Mostu, od aprila do decembra 1992. učestvovao u udruženom zločinačkom pothvatu koji je za cilj imao progon nesrpskog stanovništva. Vrućiniću se na teret stavlja progon civilnog bošnjačkog i hrvatskog stanovništva u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci.
Svjedok Fikret Muhić kazao je da je bio direktor preduzeća “Famos” i predsjednik općinskog sindikalnog vijeća u Sanskom Mostu, te da je radio dok “općina nije pala u srpske ruke” 19. i 20. aprila 1992. godine. Nakon toga, kako je rekao, bile su postavljene barikade, te mu je žena koja je radila u banci, kada ju je sreo i pitao zašto ne može dići novac, kazala da ne može zato što je musliman. Prema njegovim riječima, barikade je postavljala Šesta krajiška brigada. “Na punktovima je bila i policija, Krizni štab je dozvolio to”, izjavio je Muhić, dodavši da je u Kriznom štabu bio Mirko Vrućinić. Saslušanje Muhića bit će nastavljeno 10. juna.
KOMENTARI