instant fap
NaslovnicaSanski MostLokalne teme

Sve više posjetilaca pohodi Bobijaško oko

Sve više posjetilaca pohodi Bobijaško oko

Sve je veće interesovanje za prirodne ljepote i turističke destinacije na području općine Sanski Most, a jedan od najposjećenijih lokaliteta posljednjih nekoliko godina je misteriozni kraški fenomen Bobijaško oko, udaljen šest kilometara od Lušci Palanke, a oko 30 od Sanskog Mosta.

Dolazak do ovoga lokaliteta označen je turističkom signalizacijom, ali su prilazni putevi neuređeni i za lošeg vremena često u neprohodnom stanju.

“Bobijaško oko je jedan od dragocjenih turističkih potencijala i sve više ljudi se interesuje za dolazak i posjetu ovom mjestu. Sigurno je da ćemo u narednom periodu morati da uložimo više truda i sredstava kako bismo ovakve destinacije učinili što pristupačnijim”, kažu u nedavno formiranoj Turističkoj zajednici općine Sanski Most. Istovremeno, ekolozi upozoravaju kako se uređenju ovakvih lokaliteta mora pristupiti s velikom pažnjom i oprezom, budući da je cijeli prostor Palanačkog polja, u čijem sklopu se nalazi i ova lokacija, vodozaštitna zona najviše kategorije.

“Bobijaško oko te Palanačko i Jelašinovačko polje su hidroakumulativni prostori i istraživanja su pokazala kako su oni povezani sa brojnim izvorištima, pa i onima s kojih se građani snabdijevaju pitkom vodom, kao što je izvor rijeke Zdene”, navodi Emir Trožić, stručnjak za hidrologiju.

Inače, izgled Bobijaškog oka mijenja se u skladu s godišnjim dobima, a u ljetnom periodu on podsjeća na džinovski lijevak u čijem podnožju se nalazi omanje jezero, pa se tada moguće spustiti sve do dna ove neobične kraške uvale.

U vrijeme obilnih kišnih padavina i otapanja snijega, ponor dubok stotinak metara u potpunosti se ispuni vodom koja se često izlije te poplavi velike površine Palanačkog polja.

Ovaj neobični prirodni fenomen nalazi se u podnožju brda Bobija, a kada se posmatra iz visine, izgleda kao golemo oko, po čemu je dobio ime. Ranija geološka istraživanja su utvrdila kako je riječ o esteveli, geomorfološkom objektu koji karakteriše dvosmjerno kretanje vode, pa tako Bobijaško oko u vrijeme obilnih padavina ima karakteristike vrela, dok pri niskoj razini vode postaje ponor.

Ranija istraživanja su pokazala kako se radi o velikoj šupljini u kraškom zemljištu koja je povezana sa visokim predjelima Grmeča, pa igra ulogu prirodnog sifona i prikuplja velike količine vode.

Za ovaj lokalitet vezuju se i stara narodna predanja, priče i legende, pa se tako pripovijeda o vilama i vilenjacima koji ga u noćnim satima pohode i igraju svoja vilinska kola.

Zanimljivo je kako se na drugom kraju Palanačkog polja nalazi sličan geomorfološki objekat u koji ponire voda, a mještani ovoga kraja ga nazivaju Ponor.

Istraživanjima od prije nekoliko decenija je dokazano kako je taj lokalitet direktno povezan s izvorima rijeka Zdena i Dabar, jer se specijalna boja puštana u Ponor poslije nekog vremena pojavljivala na izvorima ovih pritoka Sane.

Bobijaško oko je prije više godina istraživala i grupa engleskih ronilaca speleologa, a tom prilikom je ustanovljeno kako dubine estevele nastanjuje čovječija ribica, endemski vodozemac iz praistorije, koji je opstao samo u potpuno čistim i mračnim vodama.

KOMENTARI