Švedska više nije “obećana zemlja” za azilante, sada je tek na sedmom mjestu u Evropskoj uniji. U prošloj 2020. godini, u Švedskoj je odobreno 7.269 azila, što je najniži broj od 2008. godine.
Piše Fikret Tuffen
Narodski kazano “nije vino pošto je bilo”! Švedska više nije raj za dobijanje azila i općenito za izbjeglice. Razloga je više: švedska politika ide u svemu nešto udesno unatoč tome što su vladajuće partije Socijaldemokrati (S), Milje (MP) i Partija ljevice (V) potpomognute partijama Centra (C) i Liberala (L). Utjecaj krajnje desnice i partije Švedskih socijaldemokrata (SD) sa blizu 20 procenata podrške se osjeća, iako s njom niko zvanično ne sarađuje, ali sve brojnija su politička koketiranja i dogovori bez zvaničnih dogovora, posebno s patijom Moderata i Kršćanskih demokrata, koje su značajna opozicija. Samo je pitanje vremena kada će saradnja desno orijentiranih partija sa Švedskim socijaldemokratima postati zvanična, kada bi opozicija, prema posljednjim mjerenjima javnog mnijenja, imala prevagu.
KORONA I OŠTRIJE MJERE: MANJI BROJ AZILANATA
Zavod za migracije (Migrationsverket) je smanjio dolaske azilanata u Švedsku 2020. godine i zbog pandemije koronavirusa. Tako je 2020. godine u Švedskoj azil tražilo 12.991 osoba, što je značajno manje nego 2019. godine, kada je azil tražilo 21.958 osoba. Od onih koji su tražili azil u 2020. godini bilo je: 3.566 djece, od čega je bilo 500 djece koja su sama došla bez roditelja. To je snažno smanjenje broja tražilaca azila u odnosu na rekordnu 2015. godinu, kada je totalno 162.877 osoba tražilo azil u Švedskoj, od čega je bilo 70.384 djece koja su tražila azil, među kojima je oko polovina bila sama i bez roditelja.
ZLATNE AZILANTSKE GODINE: 2000-2011.
Traženje azila u Švedskoj bilo je snažno i brojčano značajno sve do augusta 2015. godine, do kada je pratilo redovito trend traženja azila iz prethodne godine. Ali, nakon konflikta i eskalacije rata u Siriji, pogoršana je situacija u logorima u njenim susjednim zemljama, što je uzrokovalo snažno povećanje broja osoba koje su tražile spas i azil u Evropii i posebno u Švedskoj. Nakon toga broj azilanata se ponovo vratio na raniji uobičajeni nivo. Broj tražilaca azila po godini, nakon 2017., postaje niži od prosjeka u periodu 2000-2011., kada je Švedska primala oko 26.000 tražilaca azila godišnje.
TRI OD ČETIRI AZILANTSKA ZAHTJEVA SE ODBIJU
U prošloj godini Švedska je odbila tri od četiri azilantska zahtjeva, što u praksi znači da se čak 75 procenata zahtjeva za azil odbije, a pozitivno odgovori na svega 25 procenata podnesenih zahtjeva. Oko 7.200 osoba dobilo je odobren azil u Švedskoj u 2020. godini, što je najniža cifra čak od 2008. godine, prema EU statističkom birou “Eurostat”, piše EU portal (Europaportalen). U odnosu na gustinu stanovništva, Švedska je zauzela sedmo mjesto u EU zemljama, sa 70 odobrenih zahtjeva za azil na 100.000 stanovnika. To je tek nešto više od EU prosjeka!
GRČKA PRIMILA NAJVIŠE AZILANATA
Daleko najviše pozitivnih odluka o odobrenju azila donijela je Grčka: 334 azila na 100.000 stanovnika. U apsolutnim brojkama najviše azila odobrila je Njemačka, trećinu od svih odobrenih azila u Evropskoj uniji.
PREKO 100.000 AZILANATA IZ BIH
Švedska je već decenijama među vodećim i najpozitivnijim zemljama u EU u prijemu azilanata i bila je dugo vremene Eldorado za izbjeglice. Međutim, ta vremena su izgleda prohujala s vihorom.
U Švedskoj danas živi preko 100.000 izbjeglica koje su došle po osnovu rata iz Bosne i Hercegovine. Mnogi su i nakon rata dolazili na osnovu spajanja sa porodico u prvom koljenu srodstva. Sve do 2020. godine Švedska je primala najveći broj onih koji su tražili azil zbog rata u zemljama bivše Jugoslavije. Nakon toga pravila su mijenjana i pooštravana svake godine, što je dobro znati prije traženja azila.
ZAVOD ZA MIGRACIJE ODLUČUJE
Tražilac azila je osoba koja u Švedskoj zatraži azil i zaštitu, ali čiji status još nije odlučen i riješen. Švedska ima razrađena pravila o primanju azilanata, jer još uvijek mnoge izbjeglice žele da se dočepaju Švedske, koja je posljednju deceniju sa Njemačkom primala i najveći broj azilanata. U Švedskoj postoji posebna ustanova koja se bavi azilantima: Zavod za migracije (Migrationsverket).
Mnogi sa područja Balkana nisu sa time upoznati i kreću često na put ka izbjegličkim zemljama grlom u jagode. Prošla su vremena kada se azil u Švedskoj odobravao na osnovu rata jer su te zemlje sada izvan ratne opasnosti, a ekonomski uzroci i teškoće nisu dovoljni za odobravanje azila!
PRAVILA ZA AZILANTE U ŠVEDSKOJ
Danas, kada Švedska odobrava samo tri od četiri zahtjeva za azil, važno je znati šta ako azilant dobije odbijenicu? To znači da Zavod za migracije misli da ta osoba nema dovoljne razloge da bi ostala u Švedskoj. Ako ste kao azilant dobili odbijenicu od Zavoda za migracije, imate onda tri izbora: da se žalite na odluku, da se vratite u svoju ili neku drugu zemlju u kojoj imate dozvolu boravka, ili da tražite radnu dozvolu ako imate posao u Švedskoj.
Već nakon dobijanja odbijenice Zavoda za migracije, svaki azilant mora početi planirati putovanje za povratak kući, unatoč tome što je odabrala da će se žaliti, odnosno vratiti. Ako azilant sarađuje sa Zavodom za migracije, onda može očekivati i pomoć, pa i ekonomsku, za povratak kući, kroz više aspekata. Odluka se počinje primjenjivati u pravilu tri sedmice nakon njenog donošenja. Tražioci azila moraju napustiti Švedsku s danom kada odluka ističe, tada više nema mogućnosti da se na odluku žali. Odluka o odbijanju zahtjeva automatski znači da tražilac azila tek nakon četiri godine može ponovo tražiti azil u Švedskoj, o čemu postoje opet veoma jasna pravila i odredbe, koje treba poznavati!
SVE STROŽIJA AZILANTSKA POLITIKA
Od 2015. pooštrena su pravila za azilante u Švedskoj, koji moraju ispunjavati pet uslova. Zakon je stupio na snagu 20. jula 2016., od kada su još više ograničene dvije kategorije tražilaca azila uz posebna pojašnjenja, sve u skladu s poštrenim švedskim zakonima, čime se Švedska uvrštava u EU zemlje sa minimalnim nivoom dobijanja azila. Ostale kategorije uslova za azil su u skladu zajedničkih EU pravila i UN konvencije o izbjeglicama. Zakon faktički ograničava mogućnosti dobijanja azila i dolaska rodbine. Švedska je 2020. godine odobrila 4.069 osoba da dobiju status izbjeglice.
KO JE IZBJEGLICA
Prema UN konvenciji, EU pravilima i švedskom zakonu, izbjeglica je osoba koja je prisiljena da izbjegne pošto ima osnovanu prijetnju da je progone i prate po osnovu rase, nacionalnosti, religijske ili političke pripadnosti, pola, seksualnog stanja ili pripadnosti određenoj društvenoj grupi. Oni kojima se odobri izbjeglički azil dobiju u pravilu boravišnu dozvolu na tri godine.
Postoji i kategorija kvotnih izbjeglica, a to su izbjeglice koje su izbjegle iz svoje zemlje i koje su dobile taj status od UNHCR-a, organa UN. Kvotne izbjeglice u Švedskoj smještaju se u izbjegličke logore, gradove ili sela, oni automatski dobiju boravišnu dozvolu prije dolaska u Švedsku. Švedska je 2020. primila 3.200 kvotnih izbjeglica. Ukupno Švedska je 2020 odobrila 7.269 azila.
SD: ZAUSTAVITI DAVANJE POMOĆI ONIMA KOJI NISU ŠVEĐANI
Partija Švedskih socijaldemokrata (SD), koja je inače neprijateljski nastrojena prema doseljenicima, predlaže da samo švedski građani imaju pravo na dječji dodatak, pomoć za stan i garantnu penziju. Takav prijedlog je u najnovijem prijedlogu proljetnog budžeta SD.
– Provodeći promjene Švedska će biti manje atraktivna zemlja da se u nju dolazi i traži azil, ako se traže zemlje sa visokim dodacima i nivoima pomoći, što će smanjiti migracije, pišu Jimmie Åkesson (predsjednik) i Oscar Sjöstedt (ekonomskopolitički glasnogovornik) najviši predstavnici SD.
Uštede će na taj način biti 7-8 milijardi kruna godišnje, prema SD, koja želi tim novcem kompenzirati švedske komune za povećane izdatke i koštanja.
KOMENTARI