Švedskoj se sa koronavirusom bore drugačije od ostalih. Političari su prepustili posao naučnicima, kaže u intervjuu za RSE Dado Said Hadžić, medicinski radnik u bolnici u Malmöu.
Zašto Švedska ima drugačije metode u borbi sa pandemijom korona virusa?
– Ovdje je slučaj da je ekipa od 400-500 najvećih stručnjaka i epidemiologa preuzela na sebe tu odgovornost, političari su prepustili njima sve u ovoj državi, sad se sve njih pita. Tako su oni u tim svojim istraživanjima, saznanjima, pretpostavkama odlučili da nije pametno da se skroz zatvaramo, kao većina drugih, da to neće ništa ni pogoršati ni smanjiti epidemiju, već da se sačuva zdrav razum.
Imaju li mjere koje su donesene u toj zemlji, a koje jesu drugačije u odnosu na ostatak Evrope, uporište u švedskoj kulturi, kao što je poštivanje zone privatnosti?
– Po meni, tu se više radi o povjerenju. Narod, mi koji živimo ovdje, birači, imamo puno povjerenje u ljude koji vode zemlju i u te stručnjake. I oni, isto tako, imaju povjerenje u narod. Kao što mi računamo da su oni savjesni i da će učiniti sve da se ovo zaustavi i riješi, tako i oni imaju povjerenje u narod, da će narod sam sebe izolovati, ograničiti koliko treba.
Nabavka neophodnog i zdravlje zdravstvenih radnika
Koje su to mjere? Šta predlažu zdravstveni radnici u Švedskoj?
– Sad je trenutno nestašica, kao u cijelom svijetu, te opreme, ni u jednoj zemlji nema dovoljno, nije se pretpostavljalo da će doći do ovoga. Znači, sad je prvo to da se nabave neophodne stvari, kreveti, maske, dezinfekcija itd, a preporuke su iste kao u svakoj državi – izolujte se, što manje sretanja s ljudima, ako ne moraš izlaziti negdje, nemoj. I većina se toga pridržava.
Da li ima posebnih preporuka za zdravstvene radnike, u smislu psihofizičke kondicije, podizanja imuniteta?
– Nema ništa posebno. Mi smo obaviješteni od početka da sada uglavnom o nama sve ovisi, da što smo mi zdraviji, bit će bolje, bolji tretman svih, što smo bolesniji, bit će gore. Da se čuvamo, ako može, više od drugih, da se mi, kao zdravstveni radnici, što manje krećemo, što manje izlažemo virusu. Ništa posebno u odnosu na druge. Svima su iste preporuke.
Mediji igraju veliku ulogu u informisanju građana. Kako to izgleda u Švedskoj, i elektronski i printani i veb mediji? Kako izvještavaju? Ima li lažnih vijesti ili je to reducirano ili možda potpuno obustavljeno?
– Ima, ima lažnih vijesti, ne kao recimo što sam ja pročitao u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini. Ne toliko, ali ima. Desničarski portali, recimo, vole da ovo predstavljaju kao neku kataklizmu, istrebljenje. Ali, uglavnom nema. I mediji su shvatili da ne treba dolijevati ulje na vatru, isto kao i političari. Partije koje se cijelo vrijeme svađaju i prepiru, sada su uglavnom složne – dok se ovo ne “izgura”.
KOMENTARI