Hladni rat završio je padom komunizma, ali ko je mislio da će s njim završiti i naoružavanje svijeta – prevario se.
Štokholmski Međunarodni institut za istraživanje mira SIPRI izvještava da je izvoz i uvoz oružja je u periodu od 2010. do 2014. porastao za 16 posto u odnosu na prethodni petogodišnji period 2005-2009.
Infografika: Najmoćnije vojske Bliskog Istoka
SIPRI bilježi da su pet najvećih izvoznika oružja Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Njemačka i Francuska. Te države zajedno su izvezle 75 posto ukupnog izvoza oružja u svetu. Daleko ispred svih zemalja su SAD i Rusija koje zajedno u izvozu oružja u svetu učestvuju s 58 procenata. Evropska unija smanjila je izvoz oružja za 16 posto u odnosu na prethodni period 2005-2009, kada je izvozila više od SAD-a i Rusije.
Najveći izvoznici u 2014. godini
Izvoz iz Sjedinjenih Država je, u odnosu prethodni petogodišnji period, porastao za 23 posto i sada čini 31 procenat ukupnog izvoza u svetu. SAD izvozi oružje u 94 zemlje svijeta i po tome je također na samom vrhu liste, daleko ispred svih.
Jedan od autora izvještaja SIPRI Siemon Wezeman kaže da su razlozi za povećani izvoz sada drukčiji nego ranije kada su oni prevashodno bili političko-strateške prirode:
“SAD je smanjio budžet za odbranu i sada industrija oružja iz te zemlje traži druga tržišta. Ne radi se tu više o ekstra zaradi, kao ranije, već o ozbiljnom dijelu posla.”
Izvoz iz Rusije povećao se za 37 procenata i sada čini 27 posto ukupnog izvoza oružja u svetu. I dok SAD relativno ravnomjerno raspoređuje svoj izvoz po zemljama, Rusija daleko najviše oružja izvozi u Indiju, zatim Kinu, pa Alžir. Rusija je izvezla oružje u 56 država, a 2014. i separatistima u Ukrajini, mada je to teško dokazati.
Ipak, Siemon Wezeman kaže: “Neko oružje koje koriste separatisti u Ukrajini je toliko novo, da mora da je stiglo iz Rusije“. On dodaje da će SIPRI i dalje pomno pratiti tamošnju situaciju i napominje: “Mi ne kažemo šta je dobro, a šta loše. Mi se samo bavimo činjenicama.”
Kina, koja je prethodnom izvještaju za period 2005-2009 bila na devetom mjestu, sada je treći izvoznik oružja u svetu i nalazi se u ravni s Njemačkom i Francuskom. Najveći kupac kineskog oružja je Pakistan, a zatim slijede Bangladeš i Mijanmar. Kina je, inače, zemlja s drugim po veličini vojnim budžetom na svetu, odmah poslije SAD-a. Kina razvija sopstveno oružje i spada u diskontne izvoznike.
“Kinesko oružje je uvijek malo jeftinije nego isto iz drugih zemalja”, kaže Wezeman.
Njemačka izvozi oružje u 55 zemalja, a najviše u SAD, zatim u Izrael i Grčku. Njemačka je u odnosu prethodni petogodišnji period, značajnosmanjila izvoz oružja – čak za 43 procenta. Francuska je svoje oružje najviše prodavala u zemljama kao što su Maroko, Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Pet najvećih uvoznika oružja su Indija, Saudijska Arabija, Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Pakistan. Te zemlje su ukupno uvezle 33 posto oružja koje je cirkuliralo na svjetskom tržištu. Gledajući po regionima, najveći kupac oružja je Azija s Okeanijom (48 posto) zatim Bliski Istok (22 posto), Evropa (12 posto) Amerika (10 posto) i Afrika (9 posto).
Najveći porast uvoza oružja od 2010. do 2014. u odnosu na period 2005-2009, zabilježen je u Africi gdje je veći za 45 posto, zatim u Aziji i Okeaniji (37 posto), Evropi (36 posto) Bliskom Istoku (25 posto) i u Americi za sedam posto.
Interesantno je da je SAD, mada najveći izvoznik oružja, na osmom mjestu u svetu po uvozu. SAD najviše uvozi transportne i trenažne avione i helikoptere, iz Italije, Švicarske i Njemačke, kao i patrolne čamce iz Španije.
Međunarodni institut za istraživanje mira u Stokholmu, SIPRI, objavljuje izvještaje o transferu oružja u svijetu na osnovu javno dostupnih podataka. S obzirom na to da obim trgovine oružjem može snažno da varira od godine do godine, SIPRI analizira podatke u periodima od po pet godina, ali i godišnje izvještava o trendovima. Njegova definicija prodaje oružja obuhvata robu i usluge za vojne kupce, uključujući i domaće narudžbe i izvoz. Analiziraju se podaci o konvencionalnom teškom naoružanju – avionima, brodovima, sistemima protuzračne odbrane, tenkovima.
S obzirom na to da oružje različito košta u raznim zemljama, a ima slučaja i kada se poklanja, SIPRI ima sistem bodova za svaki tip oružja, za nosače aviona određeni broj, za tenkove također, itd.
“Bodovi se daju na osnovu strateške važnosti oružja“, objašnjava Wezeman.
Nuklearno oružje, lako naoružanje i municija, nisu obuhvaćeni tim izvještajima.
SIPRI je nezavisni institut osnovan 1966. godine koji dijelom finansira Švedska.
KOMENTARI