Svjetski dan slobode medija

Svjetski dan slobode medija, 3. maj obilježava se s ciljem podizanja svijesti  o značaju slobode i nezavisnosti  medija.  Današnji dan bi trebao da podsjeti države da je njihova dužnost da poštuju  i podržavaju pravo na slobodu izražavanja u medijima koji su nezaobilazni  u ulozi izgradnje i očuvanja demokracije.

Odluku o obilježavanju Svjetskog dana slobode medija donijela je Generalna skupština UN-a 1993. godine, a na taj dan UNESCO tradicionalno održava konferenciju na kojoj sudjeluju medijski radnici, organizacije za slobodu štampe i specijalizirane agencije UN-a kako bi procijenili stanje u medijima diljem svijeta.

Na ovaj datum odaje se i priznanje svim novinarima koji su izgubili život radeći svoj posao. UNESCO dodjeljuje nagradu za slobodu medija “Guillermo Cano”, nazvanu po kolumbijskom novinaru koji je ubijen ispred ureda lista El Espectador u Bogoti 17. decembra 1986. zbog članaka koji su smetali narko-kartelima.

Slobodni i nezavisni mediji povezani su sa nizom pozitivnih rezultata koji su posebno važni za zaustavljanje siromaštva, , jačanje civilnog društva, institucionalne promjene, političku transparentnost, podršku obrazovanju, svijest o javnom zdravlju te održivi način života.

Svaki napad protiv slobode medija je napad protiv međunarodnog prava, protiv čovječnosti te protiv same slobode. U osnovama demokratije i mira svakako se nalaze slobodni, sigurni i nezavisni mediji. Vlade, mediji i civilno društvo imaju ulogu u očuvanju tih osnova , a na  današnji dan se potvrđuje predanost misiji slobode.

Puno prašine se diže i oko često postavljanog pitanja, vezano za zaštitu samog novinarskog ”zanata”, te licenciranja ovog poslovnog poziva. Svi se slažu kako odlični novinari često nemaju nužno završen fakultet, ali važnost usvajanja pravila, izučavanja  medijske etike, teorije informacija, poštivanja marginalnih grupa isl., jesu neminovna iskustva  koja samo fakulteti ili određene edukacije mogu ponuditi. Pored toga neminovno je da se novinari udruže u sindikate da bi se izborili za svoja osnovna prvenstveno ljudska prava.
Na pitanje ”mislite li da su mediji u Bosni i Hercegovini slobodni”, postavljeno građanima Banja Luke dobili smo različita mišljenja. Zaključak je da građani ili nemaju lično mišljenje o tome ili čak ne simpatišu medije zbog uske saradnje medija sa politikom, a time i kreacijom čitave političke situacije u Bosni i Hercegovini.

Nasuprot tome Prisim Research je protekle godine sproveo istraživanje javnog mnijenja u BiH o medijskim slobodama. To istraživanje rezultiralo je iskazima da građani BiH, uopšteno govoreći, najviše vjeruju medijima. Značajno više povjerenja u medije imaju građani FBiH u odnosu na građane RS-a. Nakon medija,građani imaju najviše povjerenja a u nevladin sektor, zatim međunarodnu zajednicu, što je opet značajnije izraženo u FBiH, kao i  u vjerske zajednice. Građani BiH imaju najmanje povjerenja u rad institucija vlasti, političkih stranaka i političara uopšteno.

Povodom Međunarodnog dana slobode medija, Helsinški odbor za ljudska prava (HCHR) u Republici Srpskoj pozvao je nadležne vlasti da promijene svoj odnos prema medijima u Bosni i Hercegovini kako bi BiH postala država sa istinskim medijskim slobodama.

Prema godišnjem izvještaju organizacije “Freedom House” o slobodi medija za 2011. godinu, BiH se ubraja među države s “djelimičnom slobodom medija” i nalazi se na 95. mjestu.

Slobodan novinarski istraživački rad predstavlja jedan od osnovnih preduslova za demokratski razvoj društva i ostvarivanje prava na slobodu informiranja. Posebno smatramo važnim da javni radio-televizijski servisi, koji se dijelom finansiraju doprinosima građana, budu što više u službi građana i profesionalnim radom doprinesu afirmaciji univerzalnih humanističkih vrijednosti i etičkih standarda informiranja, saopštila je Služba za informisanje Helsinškog odbora za ljudska prava u RS.

3. maj kao dan slobode medija  ujedno može biti i pokretačka karika promjena u novinarstvu. Trebalo bi se raspravljati o svim slabostima i raditi na njima. Analizirati sve napravljene greške u protekloj godini. Ako bezobrazni političar izvrijeđa novinara, ostatak kolegijuma bi trebao suosjećati sa kolegom i pomoći mu, a ne biti kao čopor hijena – ovakve stvari su se često dešavale i dešavaće se ubuduće, sve dok sami ne stanemo za sebe i odbranimo svoju profesiju. Zajedno.

KOMENTARI