Piše: Nedim Botić
Koliko imamo razumijevanja i tolerancije jedni za druge? Koliko jedni druge poznajemo i cijenimo? Možda se u mnogim stvarima ne slažemo, ali nas to ne smije spriječiti da zajedno živimo i gradimo budućnost, poruka je koju trebamo imati na umu u ovim turbulentnim vremenima.
To je i poruka rada Denise A. Spellberg, profesorice historije i bliskoistočnih studija na Univerzitetu u Texasu (Austin). Njeno polje zanimanja jeste razumijevanje uloge islama i judaizma tokom borbe Amerikanaca za zaštitom vjerskih sloboda. Postavila je pitanje kako se muslimani i Jevreji uklapaju o američke modele o religijskoj slobodi iz 18. stoljeća.
Iako su mnogi Amerikanci u tom vremenu na islam i judaizam gledali s dozom nepovjerenja, Spellberg je dokazala da su eminentne ličnosti poput Thomasa Jeffersona, Jamesa Madisona i Georgea Washingtona odbacivali uskogrudne i ekskluzivističke težnje, ističući da Amerika treba biti otvorena za muslimanske i jevrejske građane svih društvenih slojeva.
‘Volite svoga komšiju!’
Spellberg ističe da su ključne figure američkog političkog establišmenta iz osamnaestog stoljeća smatrale da, iako je SAD dominantno kršćanska zemlja, potrebno je pružiti priliku za islam i judaizam, muslimane i Jevreje da slobodno žive u toj zemlji.
Ovakav pogled na historiju se razlikuje od današnjih težnji pojedinih krugova koji islam i muslimane opisuju kao nespojive sa zapadnim stilom života i sistemom vrijednosti.
“Volite svog komšiju kao samoga sebe, a svoju zemlju više nego sebe!”, napisao je Thomas Jefferson godinu prije svoje smrti.
Koga je on uključivao među komšije u svojoj oporuci naciji koju je tako volio?
Jefferson je među komšije uključio muslimane i Jevreje, kao i ljude drugih vjerskih zajednica. Iako je više puta kritizirao učenje religija, to ga nije spriječilo da ljudima omogući vjerske slobode, iako se nije uvijek slagao s njihovim uvjerenjima.
U 1776. godini Jefferson je ove monumentalne riječi uvrstio u svoje privatne bilješke: “Nijednom paganu, niti Muhamedancu (Musliman), niti Jevreju ne smiju biti uskraćena civilna prava zbog vjere koju ispovijeda.” Ove su riječi ispisane nekoliko mjeseci nakon sastavljanja Deklaracije nezavisnosti, nakon Jeffersonovog povratka u Virginiju s ciljem pripremanja novih zakona za tada mladu državu SAD.
Civilna prava za muslimane i Jevreje
Ideju o “civilnim pravima” za muslimane i Jevreje Jefferson je pozajmio iz djela Pismo o toleranciji engleskog filozofa Johna Lockea. Spellberg spominje da su Lockove ideje o toleranciji prema muslimanima i Jevrejima dovele do brojnih kritika i ataka na njegovu ličnost.
“Jedan kritičar ga je osudio jer ima ‘vjeru Turaka’. Njegovi neprijatelji su ga također kritizirali da je posjedovao primjerak Kur'ana, kojeg su nazivali ‘Muhamedanskom Biblijom'”, ističe Spellberg.
Slične optužbe je doživio i Jefferson, zbog reformskih pogleda na vjerske slobode i političku jednakost. Više je puta optuživan da je “nevjernik”, riječ koja je tada podrazumijevala ne samo čovjeka koji nije kršćanin, već i musliman.
Poput Lockea, i on je posjedovao primjerak Kur'ana, koji je do danas sačuvan. Jefferson ga je kupio 1765. godine, dok je studirao pravo u Williamsburgu. O kupovini Kur'ana su čak izvještavale lokalne novine.
Radilo se o dvotomnom prevodu Georgea Salea, prvom prevodu značenja Kur'ana na engleski jezik, s dodatnim presjekom islamskih učenja, obreda i zakona.
Svi ljudi imaju pravo na život
Zašto nam je ova tema bitna danas? U vremenima rastućih religijskih i nacionalističkih tenzija, kada na vidjelo izlaze razne vrste fobija i strahova, korisno je podsjetiti na prošlost i univerzalna ljudska prava koja nam moraju biti važna bez obzira na vjersku, nacionalnu ili rasnu pripadnost.
Spellberg ukazuje na savremeni značaj pitanja muslimanskog državljanstva i rastuću islamofobiju i antisemitizam. Brojni napadi na muslimanska građanska prava nakon 11. septembra 2001. godine, zločini iz mržnje protiv muslimana i Jevreja, zabrane halal i košer mesa, narušavanje svetosti muslimanskih i jevrejskih groblja, džamija i sinagoga… samo su neki primjere koje ona spominje kao signale rastućeg negativnog trenda.
“Bilo koji atak na prava muslimanskih i jevrejskih građana se mora okarakterizirti s onim što on jeste, a to je napad na univerzalne ideje civilnih prava koji su obećani svim građanima ove zemlje prilikom njenog osnivanja”, ističe Denise A. Spellberg.
Izvor: Al Jazeera
KOMENTARI