instant fap

Tihić: Država i Srebrenica su važnije od vlasti

Ljudi iz Srebrenice nemaju povjerenje u sustav u Republici Srpskoj i oni žele da budu vezani u jednom formalnom smislu sa Federacijom, kaže Tihić

Sve što je urađeno u Srebrenici, SDA je uradila, tvrdi predsjednik ove stranke i za Oslobođenje govori o odnosima koalicionih partnera, budžetu Bosne i Hercegovine, lokalnim izborima… Kakve dugove vraća Dragan Čović Miloradu Dodiku? Zašto Radončić svađa SDA i SDP? Ko je prevario Zlatka Lagumdžiju?

Gospodine Tihiću, pitanje svih pitanja lokalnih izbora 2010. je Srebrenica. Možete li objasniti zahtjev za izmjenu Izbornog zakona dan nakon raspisivanja lokalnih izbora: je li to uopće moguće? Zar se time ne dovodi u pitanje legalitet i legitimitet izbora? I ono najvažnije – šta se čekalo?

–  Sve je moguće ukoliko postoji volja zakonodavca, kod nas u Bosni i Hercegovini – visokog predstavnika. Može se napraviti izuzetak kada je u pitanju Srebrenica i da se na to ne odnosi opći rok od šest mjeseci kada se ne mogu mijenjati zakoni prije izbora.
Prema sadašnjim političkim odnosima, ne postoji spremnost srpske strane da podrži izmjene zakona. To bi jedino mogla uraditi međunarodna zajednica preko visokog predstavnika, jer mi mislimo da je to njihova obaveza, s obzirom na odgovornost koju imaju zbog svega što se desilo u zaštićenim zonama Srebrenica i Žepa, odgovornost koja postoji i za ukupne procese koji su nakon Dejtonskog sporazuma vođeni u Srebrenici. Mi smatramo da i presude Haškoga suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i Međunarodnog suda pravde na određeni način nameću obavezu da međunarodna zajednica i dalje brine o Srebrenici. Mislimo da nijedan zakon, pa ni izborni, ne može biti u suprotnosti sa Konvencijom o sprečavanju genocida, ne može biti u suprotnosti sa presudama haških i domaćeg suda, koje su potvrdile genocid.

Imam dojam da je javnost u nedoumici, pa Vas molim objasnite nam zašto su majke Srebrenice toliko sigurne da će SNSD-ov kandidat, ukoliko se ne promijeni Izborni zakon, postati načelnik i čega se sve boje?

– Pa vidite, svi moraju krenuti od pretpostavke da je Srebrenica u Republici Srpskoj. Tu vrijedi sistem i pravni propisi RS-a, koji imaju drugačije političke ciljeve u odnosu na stranke kao što je SDA i ostale, uvjetno rečeno, sa sjedištem u Sarajevu, odnosno stranke bosanske orijentacije. Moram istaći činjenicu da smo nakon Daytona imali potpunu opstrukciju bilo kakvih aktivnosti u Srebrenici. Treba imati u vidu da je Srebrenica potpuno razrušena i uništena i da je na prvim izborima u Srebrenici jedino SDA učestvovala.

Gdje živi predsjednik

Druge stranke nisu vjerovale u mogućnost obnove Srebrenice. I kada je SDA došla na vlast, imali smo stalne opstrukcije, kako iz Republike Srpske tako i od Federacije i gotovo nikakve podrške sa državnog nivoa. Uzmite budžete pa ćete vidjeti da smo tek unazad dvije godine imali stavke povratka. Evo, ove godine nemamo ni marke. Pokušavaju se sada zamijeniti teze i odgovornosti za sadašnje stanje prebaciti SDA: sve što je urađeno u Srebrenici, SDA je uradila! Zamjenom teza nastoji se umjesto odgovornosti srpske politike za genocida i odgovornosti za opstrukcije povratka i obnove Srebrenice, SDA proglasiti odgovornom. Pokušavaju se izmišljati nekakve priče o nenamjenskom trošenju donacija, iako smo svi svjesni da implementacija donatorskih sredstava nije išla ni preko SDA ni preko općine, nego su donatori direktno implementirali. Sve što je urađeno i obnovljeno, deset hiljada kuća, infrastruktura i ostalog – mi smo vodili te projekte. Da vidim da li je neka druga stranka i jednu ciglu donijela u Srebrenicu.

Ako je obnovljeno deset hiljada kuća i ako se vratilo deset hiljada ljudi, u čemu je onda problem sa registracijom birača?

– Zbog čega postoji bojazan da bude izabran kandidat SNSD-a? Zbog toga što se svjesno u Republici Srpskoj uticalo na demografsku sliku, na etničku strukturu biračkog spiska. Imamo između hiljadu i dvije hiljade ljudi srpske nacionalnosti, po slobodnoj procjeni, koji su upisani u birački spisak a uopće ne žive u Srebrenici. Imamo najmanje dvije hiljade Srebreničana koji su se vratili, koji žive u Srebrenici, a koji nisu na biračkom spisku jer imaju lične karte u Federaciji. Zbog ostvarivanja prava iz oblasti zdravstva, obrazovanja, invalidnina, penzija i svega drugog… Tako da u toj strukturi biračkog spiska od oko 12.000 mi imamo tek oko 1.800 Bošnjaka upisanih u birački spisak. Bez obzira što u Srebrenici živi 4.000 Bošnjaka. Preostali su Srbi, od kojih, možda, ni 2.000 ne žive u Srebrenici, nego u Bajinoj Bašti, Loznici, Užicu, neki u Bijeljini…

Zašto ranije nisu pokrenute aktivnosti? Hajra Ćatić je prije nekidan u Oslobođenju rekla: Bošnjaci sve rade pet do dvanaest.

–  To je proces na kojem mi stalno insistiramo. Međutim, ljudi iz Srebrenice nemaju povjerenje u sustav u Republici Srpskoj i oni žele da budu vezani u jednom formalnom smislu sa Federacijom. Ne samo zbog sigurnosnih elemenata nego i zbog ekonomsko-socijalnih. Imamo primjere ljudi koji 10 godina žive u Srebrenici s ličnom kartom iz Federacije. Predsjednica Udruženja, recimo, Hatidža je takav primjer. Teško je njih ubijediti da neće izgubiti ni jedno pravo u Federaciji, jer su do unazad dvije godine gubili prava. Tako da to jeste možda i do politike, ali je i do ljudi koji trebaju da donesu odluku.

Gospodin Dodik je prošle sedmice u Oslobođenju rekao da je duboko uvjeren da bi načelnik Srbin u Srebrenici imao i veću odgovornost nego Bošnjak. Šta Vi mislite?

– Mislim da i gospodin Dodik i svi političari iz Republike Srpske moraju biti svjesni  činjenice koja je utvrđena u haškim sudovima, da su za genocid u Republici Srpskoj odgovorne vojne i policijske snage RS-a, odnosno politika koja je iza toga stajala. I da oni ne bi trebali da insistiraju na rješenjima da načelnik Opštine Srebrenica bude iz reda srpske naroda. Pogotovo u kontekstu  politike i izjava koje se daju s ciljem negiranja ili minimiziranja genocida. Oni moraju biti svjesni odgovornosti i najmanje bi trebalo da se tu miješaju i budu isključivi. Moraju imati osjećaj i ljudski i moralni da ne diraju ovu najtežu ranu, za koju oni imaju odgovornost, odnosno politike koje su dovele, između ostalog, i do Republike Srpske. Rekao sam i gospodinu Dodiku da ukoliko bi načelnik bio iz reda srpskog naroda, da bi se često puta i neki manji problemi koji i sada postoje, kad je načelnik iz reda bošnjačkog naroda, više politizirali, više bi se to fakturisalo RS-u.

Šta je realno rješenje?

– Mi smo dogovorili da pokušamo putem revizije biračkih spiskova iz biračkih spiskova izbaciti sve one koji su umrli i one koji ne žive u Srebrenici, koji su fiktivno upisani. Pa predsjednik Općinskog vijeća živi u Bajinoj Bašti. Drugo, pokušat ćemo kroz naknadnu registraciju da oni koji žive u Srebrenici a koji nisu registrovani, izvade lične karte. Pokušat ćemo i da oni koji su, da tako kažem, u nekom pokretu između Federacije i Srebrenice, da utičemo da se opredijele za Srebrenicu kako bi se napravio etnički balans u biračkom spisku i dobila nekakva ravnopravna pozicija za izbor kako načelnika tako i Općinskog vijeća.

Bojkot izbora

Međutim, ukoliko se budu nastavile opstrukcije, ukoliko bude problema oko revizije, ukoliko Centralna izborna komisija ništa u tom pravcu ne uradi, ukoliko bude opstrukcija u pogledu registracije… Morate znati da se povratnici i ljudi koji žive u inozemstvu pa žele izvaditi ličnu kartu suočavaju s problemima, po nekoliko puta moraju ići da bi se prijavili, traže im se nekakve potvrde o ZK izvatku, ugovori o zakupu, izjave da neko može koristiti stan, recimo, sin od oca…. U Federaciji to ne mora. U Federaciji je dovoljno da sa ličnom kartom dođeš i da se prijaviš. A da ne spominjem – pao sistem… Znate, kada su ljudi na godišnjem odmoru, dođu iz inozemstva i žele ličnu kartu, onda su i službenici na godišnjim odmorima ili treba novi papir, a kad se sve to skupi, pao sistem… Toga se bojimo. Ako se, dakle, pokaže opstrukcija u reviziji i u registraciji birača, mi u SDA bismo mogli posegnuti za onom krajnjom mjerom – bojkot izbora.

Šta bi to značilo?

– To bi značilo zadržavanje postojećeg stanja u biračkom spisku i to bi se oslikalo na rezultate izbora. Da tako kažem, ove bosanske, bošnjačke stranke bile bi simbolično zastupljene i u Općinskom vijeću, načelnik bi bio iz političke opcije koja negira i minimizira genocid. Mi ne želimo svjesno da legalizujemo izbor kandidata iz političke opcije koja negira genocid. Našim učešćem bismo pristali na to, suglasili se s genocidom.

Koje bi bile posljedice za Bošnjake koji žive u Srebrenici?

– Sigurno da bi se to negativno odrazilo najviše na one koji žive u Srebrenici i one koji namjeravaju da se vrate. Oni bi sigurno odustali. Dugoročno, mislim da je cilj te politike uzimanja pozicije načelnika da se sjećanje i obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici minimizira i na neki način priguši. Sva ta obilježavanja su vezana za načelnika i lokalnu zajednicu. Ako na čelu te zajednice bude neko ko negira genocid ili ga minimizira, normalno je da neće biti podrške, ispočetka bi to kao išlo, onda bi nastupile opstrukcije, u trećoj fazi bi bilo još gore… Tako da ova priča međunarodne zajednice da će sjećanje i obilježavanje ostati njihova briga meni se ne čini realna. Ja, nažalost, u to ne vjerujem. Davali su oni nama i druga obećanja pa su kasnije od njih odustajali.

 

(Oslobođenje)

KOMENTARI