Piše: Tomislav Šoštarić
Winnetou se vraća na ove prostore. Točnije, u Hrvatsku. Pola stoljeća nakon snimanja filmskog serijala o legendarnom poglavici Apača, njegovom ‘bljedolikom’ prijatelju Old Shatterhandu i drugima, Nijemci kreću u snimanje dva filma i mini-serije na lokacijama u Hrvatskoj, gdje su snimani i prijašnji filmovi.
Kako kaže ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) Hrvoje Hribar, snimanje bi trebalo početi krajem ljeta.
“Središnja lokacija bit će sagrađena uz jednu napuštenu željezničku prugu u istočnoj Istri, obitavalište Indijanaca bit će Grobnik, a amblematske lokacije Zrmanje i Paklenice bit će korištene kao “začin” ovom imaginariju. Vjerujemo da će pučka legenda s Indijancima koji govore njemački tako prijeći s predaka na potomke, ne samo gledatelja, već naravno i brojnih njemačkih turista”, kaže Hribar.
Tisuće fanova dolaze i nakon 50 godina
No, to zapravo i neće biti nešto novo jer i nakon pola stoljeća duh Winnetoua uporno jezdi područjima na kojima su 60-ih godina prošlog stoljeća snimane brojne scene.
Svake godine lokacije snimanja u blizini Starigrada-Paklenice, općini Jasenice te na Velebitu obiđe nekoliko tisuća turista, uglavnom Nijemaca, no dolaze i iz Austrije, Švicarske, zemalja Beneluxa i bivše Jugoslavije, Češke, Slovačke…
Marin Marasović je vlasnik hotela i turističke agencije Rajna, koji je početkom 2000.-ih odlučio pokrenuti izletničke ture po tim lokacijama smještenim u Parku prirode Velebit, Nacionalnom parku Paklenica, kanjonu rijeke Zrmanje…Lokacije koje svojim prirodnim ljepotama oduzimaju dah. A tematski te su ture, naravno, vezane i uz Winnetoua.
Iako dolaze i individualni posjetitelji, uglavnom se radi o organiziranim grupama koje u džipovima obilaze mjesta snimanja.
U jedan takav Marasovićev džip sjeli smo i mi te krenuli tragovima Winnetoua kroz područje koje doista podsjeća na Divlji zapad. Usput nam je Marasović opisao fascinaciju turista, pogotovo Nijemaca, djelom pisca Karla Maya i njegovim najznačajnijim likovima.
Suze u očima
“Zaista nije bilo rijetko da vidimo i poneku suzu na oku od naših gostiju, pogotovo ženskog svijeta. Znači, znali bi i plakati na licu mjesta jer toliko su emotivno vezani za to. Naravno da mi moramo sve to skupa nekako baciti na šalu pa se često šalimo kada vidimo da im je jako teško emotivno, već unaprijed kažemo: nemojte plakati jer to je bilo sve u filmu, on je tako i tako još uvijek živ”, priča Marasović.
S mjesta snimanja obožavatelji često uzimaju kamenčiće za uspomenu. Najznačajnije lokacije su Tulove grede gdje je snimljena scena Winnetouove smrti, a u blizini su i grobovi njegova oca Intschu-chune i sestre Nscho-tschi, zatim kanjon Zrmanje, ‘mali Colorado’ iznad kojeg je bio smješten Pueblo, indijansko selo. Tu je i kanjon Paklenica. Radi se o području gdje su snimani i brojni drugi filmovi s glumcima poput Kirka Douglasa ili Omara Sharifa.
Još dan-danas fanovi dolaze kako bi utvrdili točne lokacije pojedinih scena koje su njima posebno zanimljive.
No, u ovom kraju, doduše sada s autocestom koja zasijeca Velebit i električnim stupovima, ponekad pozadinska slika ne otkriva mnogo i lokacija može zapravo biti bilo gdje.
Snimanje amaterskih filmova
“Oni su vam jedno dvije-tri godine ovdje dolazili, tražili su tu lokaciju i nisu je mogli naći, da bi jedan od njih našao pomoću Google Eartha, on je tamo nešto prokopao po reljefu i uspio je pronaći tu lokaciju i on je za njih bio heroj”.
Iako snimanja igranih filmova pedeset godina nije bilo, to nikako ne znači da se nešto nije snimalo. Dapače, osim niza dokumentaraca poput “Winnetou ne smije umrijeti” i “Winnetouove žene”, snimaju ovdje i sami fanovi.
“Dolaze vam grupe gostiju, prijatelja, koje dovode sa sobom snimateljsku ekipu i podijele uloge. Dakle, oni podijele uloge iz filma – netko je Winnetou, netko je Old Shatterhand, netko je Intschu-tschuna i snimaju nekakve amaterske filmove ovdje. I to je da se nasmijete do krajnjih granica, to su amaterski filmovi, meni je to nevjerojatno”, kaže Marasović.
Na spomenutom Pueblu dočekao nas je načelnik Općine Jasenice Martin Baričević, koji već sedam godina radi na projektu Tematskog parka Winnetouland i nada se velikoj koristi za svoju općinu.
Radi se o projektu koji bi financirao strani, njemački investitor, vrijednom oko osam milijuna eura. Neka dokumentacija je, kaže, pribavljena, a još se čeka završetak procedura kako bi općina mogla otkupiti od države zemljište za realizaciju projekta.
‘Drago kamenje’ s mjesta snimanja
Na ideju je došao gledajući kako turisti prikupljaju kamenčiće s lokacija snimanja i nose ih “kao drago kamenje”. “U samom tom parku će biti kaubojski grad, indijansko selo, rijeka ispirača zlata, to je otprilike ta priča. Otprilike 40 ljudi će biti zaposleno, očekujem da će sam park biti otvoren najmanje šest mjeseci godišnje”, kaže Baričević koji će, kako kaže, biti jako razočaran ako park ne bude otvoren 2017. godine.
I kad bi čovjek pomislio da je prošao svim putevima Winnetoua, priču zaokružuje hotel BlueSun Alan u Starigradu-Paklenici.
Radi se o nekadašnjem motelu u kojem su odsjedale filmske ekipe za vrijeme snimanja filmova. U sklopu hotela uređeno je spomen-područje Karla Maya iliti Muzej Karla Maya. Muzej je otvoren 2009. godine. Najbolje radi u predsezoni, kada ga dnevno obiđe 30 do 40 turista i nezaobilazna je stanica na putevima Winnetoua.
“Imamo originalni kanu iz filma, puno slika sa snimnja, reflektore sa snimanja. Posebno interesantno je da imamo originalne sobe gdje su glumci spavali sačuvane kako su izgledale prije 50 godina”, objašnjava voditelj muzeja Zvonimir Čubelić.
Povratak u mladost
Reakcije posjetitelja slične su kao i one koje je opisao Marasović. Riječju – oduševljenje. “Oni kad dođu vraćaju se u svoju mladost. Njima je to sve jako zanimljivo, gledaju slike i sjećaju se tih starih vremena, kako je to bilo nekad kad su se snimali, ti poznati njemački filmovi”.
Radi se o planskom zaokruživanju priče o Winnetouu i snimanju filmova o njemu u kojem je sudjelovala i lokalna Turistička zajednica, a koja je u tome imala potporu Hrvatske i županijske turističke zajednice, kao i Ministarstva turizma.
U tome su prepoznali turistički potencijal i krenuli u projekt oživljavanja priče. Iako, kako napominje Marijana Marasović, direktorica Turističkog ureda općine Starigrad, na tome ne baziraju apsolutno svoj sveukupni razvoj, vrlo im je važno da kroz tu, za njihov kraj također jedinstvenu i prepoznatljivu ponudu, posjetitelji upoznaju i druge sadržaje koje nudi njihov kraj te se tako promoviraju i privuku nove goste.
I članovi filmske ekipe na susretima fanova
Jedan od najvažnijih projekata u tom smislu je susret fanova na originalnim lokacijama snimanja. Prva takva manifestacija je u suradnji s Jadran filmom organizirana 2007. godine te je od 2008. godine tradicionalna. Nastala je po uzoru na brojne takve susrete koji se upriličuju u Njemačkoj, a održava se u svibnju ili lipnju. Ove godine početkom lipnja.
“Svake godine je na programu obilazak filmskih lokacija, druženje s nekim od članova filmske ekipe, uvijek je tu netko od glumaca, kaskadera, scenograf…jer je to fanovima, vidjeli smo, jako bitno, da se baš s njima druže oči u oči, da mogu razgovarati s njima, fotografirati se s njima. Priredi se uvijek prikazivanje filmova na velikom platnu na jednoj od originalnih lokacija, tako da je i to jedan doživljaj”.
U skladu s tim, ne čudi da u organizaciji pomažu i dva suradnika iz Njemačke.
“Veliki fanovi, koji su dugogodišnji gosti ovdje u ovim našim područjima, svake godine dolaze i na godišnji odmor i po nekoliko puta i koji nam pomažu složiti tu cijelu priču, tako da stvarno bi njih istaknula da su srcem i dušom uz nas i uz tu cijelu priču”, kaže Marasović.
Najavljeno snimanje filma Luca Bessona
Snimanjem novih filmova o Winnetouu nastavlja se do sada uspješan projekt razvoja Hrvatske kao poželjne destinacije za snimanje filmskih i televizijskih projekata.
Uz poznate projekte poput Igara prijestolja, Dig i slične, u HAVC-u za ovu godinu ističu snimanje još niza filmskih i drugih sličnih projekata, a tu je i, najavljuje Hribar, ratni spektakl proslavljenog redatelja Luca Bessona. Neki projekti već su u fazi snimanja, neki uskoro u njoj, o nekima se pregovara.
“Kada bismo stali samo na ovome, to bi značilo da četvrtu godinu za redom ova gospodarska djelatnost raste po stopi od 100 posto godišnje”, zaključuje Hribar.
Izvor: Al Jazeera
KOMENTARI