Izmjene i dopune Odluke o javnom redu i miru podrazumijevaju da će svako ko na društvenim mrežama napiše komentar ili kritiku koja se ne dopadne onome kome je upućena biti kažnjen sa 200 do 500 KM. Iste odluke već uvedene u pojedinim općinama pokazale su se kao efikasan način za ušutkavanje neistomišljenika.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK Almin Hopovac polovinom decembra prošle godine imenovao je Komisiju za izradu Nacrta izmjena i dopuna Zakona o javnom informisanju USK. Komisiju su činili predstavnici iz Ministarstva obrazovanja, predstavnik MUP-a USK, „predstavnik medija“ te predstavnik BH Telecoma!
Rezultat rada Komisije već 22. marta ove godine našao se na sjednici Vlade USK koja je zaključkom utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom informisanju te ga uputila Skupštini USK u dalju proceduru po skraćenom postupku.
Između ostalog, u Prijedlogu zakona, najproblematičniji je član 16. kojim je definisana zabrana distribucije informacije ili drugog medijskog sadržaja ako je to neophodno.
„Propisano je da prijedlog za zabranu distribucije informacije podnosi nadležnom tužilaštvu. Prijedlogom za zabranu može se zahtijevati da se zabrani distribucija informacije, da se oduzmu primjerci novina koji sadrže tu informaciju ako se svrha zabrane može postići samo na taj način, odnosno da se zabrani širenje takve informacije putem javnog glasila, web portala, društvenih mreža putem interneta, drugog elektroničkog glasila ili neke druge vrste medija. Na prijedlog tužilaštva, nadležni sud može donijeti rješenje o privremenoj zabrani distribucije informacija do pravosnažne odluke o zabrani. O prijedlogu sud odlučuje u roku od 12 sati od njegovog podnošenja“ navedeno je u članu 16 prijedloga o Izmjenama i dopunama zakona o javnom informisanju.
Dalje se navodi da „nadležni sud nalaže ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove da onemogući distribuciju informacije na osnovu rješenja“ te da se, ako ovim zakonom nije drugačije određeno, u postupku za zabranu distribucije informacije primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje krivični postupak!
Iako je prijedlog Zakona uvršten na dnevni red Skupštine USK zakazane krajem marta, ministar obrazovanja USK Almin Hotovac ga je naprasno povukao sa dnevnog reda.
Zastupnica u Skupštini USK Vildana Alibabić (Naša stranka)u razgovoru za Žurnal kaže da ne vjeruje da to znači da je skupštinska većina odustala od Izmjena i dopuna Zakona.
– Ministar obrazovanja je povukao taj prijedlog jer su procijenili da neće imati dovoljan broj glasova da prođe u Nacrtu. Tako da do njih je kad će ga ponovo pustiti… Da su ga stavili na glasanje, pa da nije prošao onda ne bi ništa mogli poduzeti, ali mislim da neće odustati od njega, kaže Alibabić.
Zbog sve češće upotrebe govora mržnje na društvenim mrežama Alibabić smatra da su izmjene zakona neophodne ali ne na ovaj način.
– To je ograničavanje slobode govora i krajnji cilj je cenzura. Ovo što se sada dešava u medijima nije dobro, to truje javni prostor i u javnosti se kreira nepravilna slika o političkoj situaciji… Ni ovo nije dobro, ali nisam za to da se uvodi cenzura. Građani imaju pravo da kritiziraju, da iznose svoje mišljenje, naročito o političkim pojavama i osobama, kaže Alibabić.
Za nju je posebno sporno i to da ovim izmjenama i dopunama nije jasno precizirano šta je sloboda govora na društvenim mreža, jer je kako kaže „prilično paušalno to dato i onda bi neko imao mogućnost da paušalno ocjenjuje šta je kršenje zakona a šta ne“.
Verbalni delikt u Cazinu
Krajem marta na 13. redovnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Cazina usvojene su izmjene i dopune Odluke o javnom redu i miru koje podrazumijevaju da će svako tko na društvenim mrežama napiše komentar ili kritiku koja se ne dopadne onome kome je upućena biti kažnjen sa 200 do 500 KM.
Prekršajem će se smatrati „upućivanje prijetnji, vrijeđanje, omalovažavanje ili drugi vid uznemiravanja građana pozivanjem telefonom ili pisanjem SMS poruka putem telefona, elektronske pošte, javnih portala ili društvenih mreža“.
Reagovali su iz opozicionog Kluba vijećnika SDA Cazin navodeći da oštro osuđuju svako samoinicijativno nametanje Odluka koje nemaju uporište u Zakonu te su pozvali građane da ih podrže u „bojkotavanju ove sramne diktatorske Odluke“.
Kako primjena ovakve odluke funkcioniše u praksi pisali smo prije skoro dvije i po godine. Podsjetimo Gradsko vijeće Grada Bihaća polovinom juna 2019. godine donijelo je Odluku o dopuni Odluke o javnom redu i miru kojom se “upućivanje prijetnji, vrijeđanje, omalovažavanje ili drugi vid uznemiravanja građana pisanjem SMS poruka putem telefona, elektronske pošte, javnih portala ili društvenih mreža” smatra prekršajem.
Posebno je bio sporan način na koji u praksi funkcioniše sprovođenje ove odluke. Način kako neko dokazuje da je uznemiren i omalovažavan prema obrazloženju koje smo tada dobili iz MUP-a USK je više nego upitan.
„Kako neko dokaže da je uznemiren? Neko prijavi nekoga i onda mi utvrdimo da li je tako. Ako sumnjamo da je to lice koje je uznemirilo nekoga i iznijelo mu prijetnju, onda se to šalje na sud koji odlučuje dalje hoće li to biti krivično ili ne. Građani dođu u policijsku stanicu i prijave da ih je neko vrijeđao putem sms poruka, mailom ili objavom na društvenim mrežama. Onda se utvrđuje da li je to tako, tvrdili su tada iz MUP USK navodeći da „ako se prekršajni nalog uruči stranci, a ona kaže: “da – prihvatam odgovornost, jesam to uradio” onda možemo izdati prekršajni nalog. Ako neko kaže da ne prihvata odgovornost onda se to šalje na sud. Ukoliko stranka pristane na tretiranje prekršaja i prihvata odgovornost, onda daljeg postupka nema već se izdaje nalog.“
Novinari su kažnjavani prekršajnim nalozima i kaznom od 300 KM zbog pisanja tekstova o političarima. Podsjetimo na slučaj Vahidina Durića urednika nekadašnjeg portala Bišće.ba. On je u više navrata kažnjen zbog tekstova objavljenih na njegovom portalu. Nakon što je prvi put kažnjen, krajem 2017. godine, oglasilo se i Udruženje BH novinari.
Upravni odbor BH novinara tada je smatrao kako kažnjavanje Vahidina Durića zbog objavljenog komentara predstavlja eksplicitno kršenje slobode izražavanja i prava novinara da kritikuju postupke javnih zvaničnika. Iz udruženja su tada naveli da su ovakve odluke pokušaj ponovnog uvođenja verbalnog delikta u naš pravosudni sistem, kao političkog sredstva za gušenje slobodnog iznošenja mišljenja o pitanjima od značaja za javnost.
Dvije i po godine kasnije Durić je bio prisiljen ugasiti ovaj medij, a USK političari, da bi mirno spavali, sada planiraju na čitavom kantonu uvesti verbalni delikt.
KOMENTARI