Mljekari godinama unazad muku muče da na kraju godine sastave kraj s krajem i posluju u kakvom-takvom plusu.
Problema je more, ali ako se treba izdvojiti primarna problematika, složit će se mljekari, to je mala otkupna cijena mlijeka, da ne kažemo mizerna u poređenju sa cijenom mlijeka koje završi na policama mnogobrojnih prodavnica.
Ukratko, upitna je sudbina ovog zanimanja u našoj domovini.
Četvrti kvartal nije plaćen
“Situacija je nimalo sjajna, a i u bližoj budućnosti ne piše se nimalo dobro”, iskren je na početku razgovora za portal Radiosarajevo.ba Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Bosne i Hercegovine.
On naglašava da proizvodnja konstantno pada.
“Četvrti kvartal još uvijek nije plaćen, a, evo, uskoro će kraj prvog kvartala. Program nije ni blizu usvajanja, a bez programa nema ni plaćanja. Sjetva je tu na pragu, znači, ništa dobro da vam kažem”, priznaje Bićo.
Bićo govori da je u stalnom kontaktu i sa kolegama iz bh. entiteta RS.
“Kod njih se nešto i plaća, ali je mala cijena otkupnog mlijeka”, kaže Bićo.
Prema njegovim riječima, cijena otkupnog mlijeka u Federaciji BiH kreće se od 70 feninga do marke.
Prosječna cijena je nekih osamdesetak feninga. Narodski rečeno, mlijeko iz vimeta dok dođe u kantu, dakle samo što se pomuze, košta marku i nekoliko feninga, odnosno toliko košta trošak proizvodnje. To vam govori sve”, rekao je Bićo.
U prevodu – “skuplja pita, nego tepsija”, smatra i naš sagovornik.
“Sve je prekupo, hrana za stoku, od preparata do žita, veterinara, struje… Skupo je i gorivo, ma sve je katastrofa skupo”, pojašnjava Bićo.
Mljekari su, slobodno se može kazati, satjerani u ćošak, ali za sada, kako za naš portal kaže Bićo, nema naznaka da će izlaziti na ulici – protestvovati.
“Uskoro u Odžaku imamo jedan veći skup i sastanak, gdje će se pričati i o problemima mljekara”, najavio je Bićo.
Na naše pitanje koji je trenutno najveći problem mljekara, u moru problema, Bićo kaže:
“Mala otkupna cijena i kašnjene isplate poticaja. Poticaji se plaćaju kvartalno, jedan kvartal je tri mjeseca, dakle četiri su u godini i tu nastaje problem, jer nam se četvrti kvartal iz prošle godine, kao što sam naveo, prenio u ovu godinu. Imamo još malo do kraja prvog kvartala ove godine, tako da ćemo ući u ukupno treći neplaćeni kvartal. Dakle, mljekari su stalno u minusu“, naglašava Bićo.
Kada se sagleda čitava problematika mljekara, a pogotovo cijena otkupnog mlijeka, građanima tada pogotovo nije jasno kako je na policama cijena ovog napitka u prosjeku oko 2,50 KM.
Niz nelogičnosti
I Bićo priznaje da je u ovoj problematici niz nelogičnosti.
“Država treba da se uključi u ovaj problem, jer ovdje neko dobro ‘guli’ maržu koja, po meni, nije zakonita! Ne može neko da plati mlijeko, recimo, 80 feninga od primarnog proizvođača, a da ono bude i skoro tri marke u marketu. Prije dolaska na policu iz mlijeka izvuku sve ‘mrtvo i živo’. Znači, od istog mlijeka se pravi sir i pavlaka, taj neko je iz mlijeka izvukao sve, i opet je građanima prodao mlijeko za tri marke.
Gdje je tu logika? Ja mislim da u ovoj situaciji trgovci najviše mešetare. Dođe im gotov proizvod i onda oni diktiraju maržu, industrija i dobavljač imaju također ‘dobar dio’.
S druge strane, treba reći da oni imaju i dosta uloga, od proizvođača, transporta, ambalaža… Međutim, na kraju najgore prođe – primarni proizvođač“, zaključio je Bićo.
KOMENTARI