Čak 43.000 osoba i dalje čeka obnovu ratom uništene imovine, a ta frapantna brojka dodatno je povećana tokom minulih poplava i klizišta, koji su u BiH privremeno i trajno raselili još 85.000 građana.
Ove podatke u petak je, povodom Međunarodnog dana izbjeglica, saopštila Unija za održivi povratak i integracije u BiH, iz koje poručuju svim političkim predstavnicima da ne zloupotrebljavaju ovu katastrofu u svrhu predizborne kamapanje.
“Kada se sagleda kompletna situacija na terenu, BiH očekuje veliki humani posao, a ne jalove političke kampanje koje ne nude rješenja. Iskreno se nadamo da ovi beskućnici neće biti žrtve iste politike kao oni koji skoro 20 godina čekaju krov nad glavom”, navodi se u saopštenju iz Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
Veljko Stevanović, predsjednik Saveza izbjeglih, raseljenih lica i povratnika RS, rekao je da se status ove populacije nije poboljšao od 1992. godine.
“Ova katastrofa, koja nas je zadesila, dodatno će usporiti povratak. Problem je što su klizišta odnijela ono nešto imovine što nam je ostalo, tako da smo i sada stradali”, naglašava Stevanović.
On pritom tvrdi da postoje izbjeglička naselja gdje je ljudima prodavana zemlja za koju se zna da joj prijete poplave.
“Ljudi su kupovali tu zemlju ne znajući šta ih čeka. Imate dijelove kod Bijeljine gdje je bio stari tok rijeke Drine i ljudi su tu stradali i 2010. i ove godine. Niko to neće da spomene. Oni su treći put izbjeglice. Mi smo treći put uništeni. Tražimo iskreniju pomoć i pravedniji odnos prema nama. Ostavljeni smo na cjedilu i niko nas ne razumije”, poručuje Stevanović.
Sa druge strane, Drago Vuleta, pomoćnik ministra za izbjegla i raseljena lica RS, kaže da je u RS u statusu raseljenih još 19.455 porodica, odnosno oko 61.000 lica.
“Tu još treba dodati 2.797 porodica izbjeglih iz Hrvatske, odnosno oko 8.600 lica, koja još nisu u potpunosti riješila svoj status. A u najtežem položaju je još 3.389 korisnika alternativnog smještaja”, kazao je Vuleta.
Prema njegovim riječima, skoro 7.000 porodica iz reda iseljenih i raseljenih je zahvaćeno poplavama i njihovi domovi su u dobroj mjeri stradali i tim ljudima je ponovo potrebna pomoć.
“Ali naravno ne smijemo zaboraviti ni one koji jako dugo čekaju rješenje njihovog problema. Nažalost, to će sve usporiti ova katastrofa koja nas je zadesila”, ocijenio je Vuleta.
Podsjećanja radi, tokom ratnih dešavanja, u periodu od 1992. do 1995. godine, oko 2,2 miliona građana BiH zatražilo je utočište u zemljama regiona i svijeta, ili je raseljeno unutar BiH.
“Danas je iz BiH, skoro dvije decenije poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, još blizu 60.000 izbjeglica u oko 40 zemalja svijeta”, navode iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Kako saopštavaju iz Ministarstva, zbog katastrofalnih poplava koje su se desile u maju, “interno je raseljeno oko 83.000 osoba, od kojih je oko 1.400 zbrinuto u 40 objekata privremenog smještaja”.
Ministarstvo napominje da još postoji grupa obespravljenih bh. građana i izbjeglica i da je za njihovo zbrinjavanje potrebno angažovanje svih raspoloživih resursa.
KOMENTARI