Uzorke sjedišta u javnom prijevozu prilično je teško ne primijetiti. Često imaju asimetrične i haotične boje i sigurno se pitate što je nadahnulo takve ekscentrične dizajne. Kako se ispostavilo, to ima mnogo veze s prljavštinom.
Uzorci tkanina koji se koriste na sjedištima u vozovima i autobusima razlikuju se širom svijeta, a tako i njihove funkcije. Neki prikazuju čemu služi sjedište, kao u slučaju sjedišta s prioritetom rezervisanim za starije osobe, trudne žene, povrijeđene osobe ili osobe s invaliditetom. U drugim slučajevima podsjećaju ljude gdje se nalaze.
Ali, pitate se u čemu je stvar s tim uzorcima? Pa, prilično su dobri u skrivanju fleka.
Svakodnevno putovanje na posao može biti “teško” za tkanine. Između brojnih zadnjica koje će ujutro sjesti na stolice i prolijevanja tekućina koje možete očekivati tokom noćne službe, postoji mnogo načina na koje se te stolice i tkanine mogu uništiti. Na isti način na koji ne biste odlučili nositi bijelu košulju dok uživate u posebno sočnom bolonjezu, ne želite minimalistički dizajn sjedišta.
Ukratko, haotični uzorci otežavaju uočavanje mrlja.
Možda ste također primijetili da tkanina koja se koristi za sjedišta u autobusima i vozovima nije poput one koju biste pronašli na fotelji, a i to se svodi na namjerni dizajn. Projekt Celebrating Britain’s Transport Textile zaronio je u grubi svijet moquettea, omiljene tkanine javnog prijevoza.
“Dolazi od francuske riječi za tepih, moquette su vidjeli i na njemu sjedili milioni putnika u autobusima, vlakovima, tramvajima i trolejbusima više od 100 godina”, objašnjava London Transport Museum.
KOMENTARI