Nasilje u porodici je krivično djelo. Prijavite ga policiji na broj 122 ili pozivom na besplatne SOS telefone 1265 (za FBiH) i 1264 (za RS).
Prije 24 godine, članice Centra za globalno liderstvo žena na Univerzitetu Rutgers pokrenule su kampanju pod nazivom „16 dana aktivizma“ ,koja zahtijeva eliminaciju svih oblika nasilja nad ženama. Kampanja se održava svake godine od 25. novembra do 10. decembra, te na taj način obuhvata i druge važne datume i simbolično ih povezuje sa pravima žena. Ti datumi uključuju:
25. novembar – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama
29. novembar – Međunarodni dan braniteljica i branitelja ženskih ljudskih prava
2. decembar – Međunarodni dan borbe za ukidanje ropstva
5. decembar – Međunarodni dan volontera za ekonomski i društveni razvoj
6. decembar – obilježava godišnjicu Montrealskog masakra, u Kanadi poznatom kao Nacionalni dan sjećanja i aktivnosti na problemu nasilja nad ženama
10. prosinca – Međunarodni dan ljudskih prava
Prvi i posljednji dan kampanje su naročito simbolični jer povezuju ženska sa ljudskim pravima, time naglašavajući da je nasilje nad ženama, zapravo, kršenje ljudskih prava.
„16 dana aktivizma“ je sada preraslo u međunarodnu kampanju koju vode pojedinci_ke i organizacije širom svijeta, kao poziv za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama, i to podizanjem svijesti o rodno zasnovanom nasilju kao pitanju ljudskih prava na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, jačanjem lokalnih aktivnosti vezanih za nasilje nad ženama,
uspostavljanjem jasne veze između domaće i međunarodne borbe protiv nasilja nad ženama, osnivanjem foruma u kojem organizatori mogu razvijati i dijeliti nove i učinkovite strategije, pokazujući solidarnost žena diljem svijeta koje se udružuju protiv nasilja nad ženama, te stvaranjem mehanizama kojima bi se vršio pritisak na vlade da ispune obećanja vezana za uklanjanje nasilja nad ženama.
Nasilje nad ženama nije samo kršenje ljudskih prava, nego i kamen spoticanja za zdravlje, jednakost, razvoj, sigurnost i mir. Izrazi „nasilje nad ženama“ i „rodno-zasnovano nasilje“ koriste se kao krovni pojmovi za čitav niz različitih vrsta nasilja koji uključuju, ali nisu ograničeni na: nasilje u porodici, seksualno zlostavljanje, silovanje, seksualno uznemiravanje, trgovinu ženama, i prisilnu prostituciju. Prema Konvenciji Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, nasilje u porodici podrazumijeva sve vrste fizičkog, seksualnog, psihološkog i ekonomskog nasilja koje se dešava u porodici ili između bivših ili trenutnih supružnika ili partnera, bez obrzira da li počinitelj_ka i žrtva dijele isto mjesto stanovanja ili ne. (OSCE izvještaj: Ensuring Accountability for Domestic Violence, 2011).
Iako je nasilje nad ženama sveprisutno i ne poznaje geografiju, državne granice, kulturu ili bogatstvo, kako je naglasio nekadašnji generalni sekretar UN-a, Kofi Annan, 8. marta 1999. godine na Globalnoj videokonferenciji Ujedinjenih nacija „Svijet bez nasilja nad ženama“, mora se, ipak, primijetiti da preklapanje identiteta na temelju faktora kao što su klasa, rasa, nacionalnost, vjera, seksualna orijentacija i državljanstvo može dodatno povećati podređenost određenih žena i osjetljivost na nasilje u odnosu na muškarce i društvo uopšte.
Prema OSCE-ovoj analizi kažnjavanja nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini „Osiguravanje odgovornosti za nasilje u porodici“ („Ensuring Accountability for Domestic Violence“), vrlo važan segment tretiranja nasilja u porodici je njegovo kažnjavanje, te se države ohrabruju da evaluiraju svoje kazneno zakonodavstvo, procedure i politike kako bi procijenile da li se bore protiv nasilja nad ženama na adekvatan način. Analiza također izvještava o trima ključnim brigama vezanim za kažnjavanje nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, i to: kažnjavanje kaznama manjim od minimalne kazne propisane zakonom i pretjerano korištenje uvjetne kazne, kažnjavanje preniskim novčanim kaznama i nerado povezivanje nasilja u porodici sa drugim vrstama kaznenih djela, te neopozivanje uvjetne kazne nakon povrede probnog perioda. Kažnjavanje ispod minimalnih kazni propisanih zakonom šalje jasnu poruku da nasilje u porodici nije shvaćeno kao ozbiljan zločin.
U periodu od 2004. do 2010., slučajevi koje je OSCE uzeo u razmatranje za gore pomenutu analizu, a za koje je izrečena uvjetna kazna uključivali su širok spektar djela nasilja u porodici, kao što su: premlaćivanja, šamaranje, napadi koji su prouzrokovali teške tjelesne povrede, korištenje oružja poput noževa, vatrenog oružja, te eksplozivnih sredstava. Verbalni napadi su također prijavljivani, uključujući prijetnje smrću. U jednom takvom slučaju, optuženi je prijetio svojoj trudnoj ženi da će joj prouzrokovati pobačaj. Ono što je bitno napomenuti jeste da ni u jednom od ovih slučajeva nije zatražena niti sprovedena sigurnosna mjera preventive budućeg nasilja, a to je rehabilitacija i psihijatrijsko liječenje počinitelja nasilja. Također treba napomenuti da žrtve nasilja imaju pravo da zahtijevaju odštetu za štetu načinjenu prilikom nasilja, za koju većina žrtava zapravo ne zna, te bi sudije_ince i tužioci_teljke trebali_e da preuzmu odgovornost edukovanja žrtava o njihovim pravima.
Ozbiljnost problema nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini pokazuju i poražavajuće cifre dobijene prilikom istraživanja „Studija o rasprostranjenosti nasilja nad ženama u Bosni i Hercegovini”, koje su sprovele Agencija za ravnopravnost spolova BiH i entitetski gender centri u saradnji sa statističkim institucijama, a uz podršku UNFPA i UN WOMEN 2013. godine. Osnovni cilj studije je bio istražiti rasprostranjenost i učestalost različitih oblika nasilja (psihološko, fizičko, seksualno i ekonomsko nasilje) nad ženama u porodici, ali i široj zajednici. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 3.300 žena starijih od 18 godina, na teritoriji Federacije BiH i Republike Srpske, a rezultati pokazuju da je čak 47,2% žena koje su od svoje 15. godine iskusile neki_e od navedenih oblika nasilja.
Ove godine, UN-ova kampanja „Ujedinimo se kako bismo prekinuli nasilje nad ženama“ poziva organizacije i pojedince_ke iz čitavog svijeta na niz događaja pod nazivom „Obojite svijet u narandžasto: Zaustavite nasilje nad ženama i djevojčicama“ (“Orange the world: End violence against women and girls“), koji će se održavati od 25. novembra do 10. decembra. Učesnici_ce se ohrabruju da budu kreativni, te oboje svoj svijet u narandžasto tokom kampanje kako bi se podigla svijest o nasilju nad ženama i djevojčicama te poslala jasna poruka da isto treba urgentno prekinuti. Bez obzira da li se radi o digitalnim kampanjama, sportskim aktivnostima, javnim raspravama, glumačkim ili plesnim performansima, ili, pak, marširanju u narandžastom – sve narandžaste ideje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama su dobrodošle.
Građani_ke Bosne i Hercegovine moraju znati da je nasilje u porodici krivično djelo, te da u slučaju izloženosti tom obliku nasilja, svoje pravo na zaštitu treba da potraže na sljedeće načine:
– Prijavom nasilja policiji na broj 122
– Pozivom na besplatane SOS telefone 1265 (za FBiH) i 1264 (za RS)
– Obraćanjem Centru za socijalni rad u vašoj opštini, od čijih službenika_ica možete zatražiti smještaj za vas i vašu djecu u jednoj od sigurnih kuća gdje vam se može pružiti neophodna medicinska, socijalno-pravna, psihološka i druga pomoć, a gdje možete ostati do 3 mjeseca
– Traženjem pomoći od nevladinih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava
buka
KOMENTARI