Amel Salihbašić sjedi u separeu restorana Campus na Ekonomskom fakultetu u Beču. Pijucka svoju šoljicu kapučina. Sitne oči, široki osmijeh, čvrst stisak ruke. Salihbašić je inženjer informatike, dakle čovjek iz digitalnog svijeta. Šta ga je onda navelo da objavi štampani turistički vodič za Bosnu i Hercegovinu, pita se u svom tekstuWiener Zeitung.
“Puka slučajnost”, kaže. Salihbašić obožava putovanja, obišao je i fotografirao veliki dio Bosne i Hercegovine. Ove fotografije i svoja iskustva objedinio je 2011. godine u album koji je pokazao poznanicima. Na kraju mu je dobar prijatelj predložio da ideju pretvori u knjigu.
Postojala je ideja, ali nije bio siguran kako je provesti u djelo. Drugi bi odustali, ali Alem Salihbašić nije mogao zamisao izbiti iz glave. Godinu kasnije odlučio je iskoračiti u printani svijet. Izvadio je fotoaparat i još jednom obišao najljepša mjesta u BiH.
Tako je 2014. godine iz štampe izašla knjiga Dođi, vidi, pričaj dalje (Komm, entdecke, erzähle weiter), vlastitim troškovima napravljen i odštampan turistički vodič za 30 najljepših mjesta u Bosni i Hercegovini.
“Nisam ovo učinio da bih zaradio novac. Osjećao sam se dužnim to napraviti”, objašnjava Salihbašić. Na projektu turističkog vodiča bio je i fotograf, i pisac, i grafički dizajner, čak i kartograf. I uspio je odštampati 800 primjeraka knjige na njemačkom jeziku. Krajem prošle godine uslijedilo je drugo izdanje, ovaj put s tiražom od 1.400 komada, skoro istovremeno s izdanjima na drugim jezicima.
Svojim vodičem obraća se prvenstveno ljudima u Zapadnoj Europi.
“Ljudi u Evropi ne znaju kako izgleda BiH. Želim to promijeniti”, kaže Salihbašić.
Njegova ilustrirana knjiga treba pomoći u otkrivanju ljepota BiH. Postoji samo nekoliko konvencionalnih vodiča o Bosni i Hercegovini, u kojima dominiraju tekstovi. Htio sam ponuditi nešto drugačije i zato sam svoju knjigu nakrcao fotografijama koje čitaoca trebaju potaknuti da dođe u BiH”, objašnjava Salihbašić.
Iz svog ruksaka vadi jedan primjerak i prelistava ga. “Pogledajte kako je to lijepa zemlja”, kaže dok pokazuje vodopade, snijegom prekrivene planine, autentične stare gradove poput Stoca… Ili Stari most u Mostaru, njegovom omiljenom gradu.
“Mostar ima sve što treba: mediteransku klima, ukusnu hranu, voće… Voće je tako svježe i ukusno. Dodajte ovome čist zrak i Stari most, postaje jasno zašto je Mostar jedinstven grad”, oduševljen je Salihbašić.
Osim Mostara, perjanice turističke ponude su Sarajevo i Međugorje,mjesto navodnog ukazanja Gospe. U periodu od januara do oktobra 2015. godine Bosnu i Hercegovinu posjetilo je 966.870 turista.Kakav rast, s obzirom na to da je prije 15 godina bilo svega 171 hiljada posjetitelja. U prošloj godini zabilježeno je više od dva miliona noćenja, objavio je Državni zavod za statistiku Bosne i Hercegovine.
Sa 17.786 turista iz Austrije, na ovu zemlju otpada svega 1,8 posto posjetilaca BiH. Cilj Amela Salihbašića: Povećati brojke austrijskih turista. Knjiga napravljena vlastitim trudom i novčanim sredstvima predstavlja sredstvo do tog cilja. To nije sve: Aktivno promovira knjigu na koncertima, javnim manifestacijama, u dogovoru s izdavačima. Vodič se može nabaviti online, u knjižarama, čak i na Amazonu. Planira čak organizirati kratke turističke ekskurzije u BiH kako bi zaokružio svoju misiju. Ipak…
“Ne mogu sâm reklamirati Bosnu i Hercegovinu, to je posao države. Ja ću informirati o onome što zemlja ima ponuditi”, objašnjava Salihbašić svoju namjeru.
Problem je što ne postoji ministarstvo za turizam na državnom nivou nego dva entitetska. Tako je Republika Srpska predstavljena svojim štandom na januarskom sajmu turizma, dok se nije mogao naći ni letak o Federaciji Bosne i Hercegovine.
“Država se turistički može predstaviti samo u paketu”, kaže Salihbašić.
Njegova knjiga također promovira manja mjesta koja se rijetko mogu pronaći u vodičima i na blogu. Male i velike rijeke, pogodne za rafting. Idilični vrhovi za planinarenje. Džamije, crkve, sinagoge. Knjiga se može shvatiti i kao pokušaj makar simboličnog ujedinjenja zemlje podijeljene okrutnim ratom.
“Dugogodišnje podjele su kontraproduktivne. Sve religije pripadaju BiH, nije uzalud Sarajevo prozvano europski Jerusalem. Sve to želim prenijeti čitaocu, da zna kako sve te ljepote pripadaju BiH”, govori Salihbašić.
Kriminal, minska polja, strah od Arapa
Kriminal – prije svega džeparenje i obijanje automobila – minska polja i strah od Arapa, to su problem s kojima se zemlja suočava, ali Salihbašić smatra da se radi o medijskim pretjerivanjima. Ove pojave ne želi relativizirati nego, samo ublažiti.
“BiH nije ništa manje sigurna od drugih zemalja. Još mi nisu ukrali automobil, a mnogo sam putovao svim dijelovima zemlje”, kaže on.
Istina da je visoka stopa sitnog kriminala, ali nema problema ukoliko ste pažljivi. “Ne ostavljajte dragocjenosti bez nadzora, ne hodajte okolo s otvorenim džepovima, držite se standardnih mjere predostrožnosti”, misli autor.
A što se tiče minskih polja? Sva su označena, kratak je Salihbašić.
“Problemi ne smiju odvratiti ljude od dolaska u BiH jer sve nadoknađuje ljepota zemlje. Uostalom, kada se govori o turizmu u Austriji svi spominju skijanje i prelijepi dvorac Schönbrunn, a ne sniježne lavine.”
Najzad se opraštamo s Amelom Salihbašićem koji kreće ka stanici bečkog metroa. Proći će pored sajamskog prostora koji će za trenutak privući njegov pogled: Ima želju da i na ovoj velikoj priredbi predstavi svoju domovinu.
Radiosarajevo.
KOMENTARI