Zlotvor je osoba po porijeklu bosnomrzac, po zadatku piroman a po profesiji kleptoman. Kroz historijski vremeplov gledamo takvi likovi zabilježeni su u različitim epohama Bosne, kao što su Omer-paša Latas ili princ Eugen Savojski. Za poistovjećivanje u kategoriji kleptomanije morao sam posegnuti preko mora do Sicilije i pronaći nekog Kuma ili čak preko bare i pokucati na vrata Al Capone.
No, ne želim bespotrebno trošiti svoju tastaturu i pisati o zlotvoru, potomku plemena Kuča iz higijenskih razloga, prije svega što pleme Kuča nema bošnjačku etnogenezu i što je to pleme likvidiralo DOBROTVORA-Bošnjaka. Višestoljetna opsesija plemena Kuča sa Prokletija u borbi protiv Bosne i muslimana nije tema ovog dijela. Ko je zlotvor, koje mu je porijeklo, šta je podigao i uvakufio, te koji mu je ratni put bio, pisat ću u drugom dijelu ove legende. Usput, kada sam već kod zlotvora, nije mi poznato da je bilo šta naslijedio ili uvakufio. U tom slučaju zlotvor bi se zvao DOBROTVOR.
Poznati su mi detalji iz štampe da je u Sarajevo došao pred rat, doduše ne znam po kojem zadatku, više gladan nego sit, te da je svojoj bivšoj ženi ogromno bogatstvo, koje je stekao u bliz periodu na ”pošten” način, ostavio u amanet. NeJma šta, dobra djela treba objektivno (pri)kazati. Ako je veliki graditelj savremenog Sarajeva poklonio tom gradu nešto, onda je to kutija šibica 7. februara i hvala mu na takvom srdačnom poklonu. U prvom dijelu pisat ću o porijeklu i zadužbini DOBROTVORA, a u drugom o vojnom putu i njegovoj smrti. Bilo kakva podudarnost u ovoj priči između zlotvora i DOBROTVORA je nemoguća, jer takav je njihov životni put bio.
GAZI HUSREV-BEG
Malo je poznato da su izvorni DOBRI BOŠNJANI vjerovali u dualističku-Mahinejsku vjeru. Ta vjera se zasnivala u vjerovanje u dva Boga, Boga DOBRA i boga zla.Vjera Bosanska imala je veliku zaštitu države Bosne. Kako se srednjovjekovna Bosna nalazila između nakovnja istoka i zapada, odnosno između rimske kurije i hrišćanstva, još 1412. ( 51 godinu prije pada srednjovjekovne Bosne ) veliki vojvoda – HERCEG HRVOJE VUKČIĆ HRVATINIĆ, uspostavio je bliske odnose sa Ishak – begom, sandžak-begom SKOPSKOG KRAJIŠTA. Tako su dva ratna druga 1415. do nogu potukli ugarsku vojsku kralja Sigismunda pred Dobojem. Koliki je ugled uživao herceg Hrvoje, inače vladar Donjih Kraja i osvajač SANSKE ŽUPE koju je 1385. priključio bosanskom vladaru – kralju Tvrtu I Kotromaniću, znali su upravo spomenuti prvi kralj Bosne i kralj Ostoja, veliki prijatelj Osmanlija, ali i Porta. Upravo je herceg Hrvoje lobirao na Porti za svog prijatelja Ishaka-bega. Ko je bio Ishak-beg, reći ću ukratko. On je bio otac osnivača Saraya Gazi Isa-bega Ishakovića i djed Gazi Mehmed-bega. Gazi Isa-beg Ishaković udario je temelje današnjeg Sarajeva, a njegova Vakufnama iz 1462. g uzima se kao godina osnivanja Saraya. Dolaskom Osmanlija u Bosnu, došao nam je i ISLAM, koji je sa velikom radošću prihvaćen u širokim narodnim masama.
Dobrotvor je rođen oko 1480. g. u gradu Serezu ( Rumelija ), sin je Ferhat – bega i sultanije Seldžuke .Njegova mati bila je kćerka sultana Bajazita II i unuka sultana Mehmeda II Fatiha ( Osvajača ). Kako je sultanija Seldžuka bila rođena sestra sultanu Selimu I Javuzu, otac sultana Sulejmana Veličanstvenog, proističe da su Gazi Husrev-beg i sultan Sulejman braća u drugom koljenu. Sultanija Seldžuka je imala i kćerku Neslišah. U historiografiji se dugo vremena nije znalo koje je porijeklo Ferhat-bega. U jednom Dubrovačkom dokumentu pronađen je zapis od velike važnosti, te glasi : ” U godini 1483. nalazimo, kako Dubrovčani šalju počasne darove Radivoju, bratu careva zeta Ferhadbega ”.Pošto car Bajazit II osim Ferhat-bega nije imao nikakvog drugog zeta istog imena, iz toga slijedi da je spomenuti Radivoj bio rođeni brat Ferhat-begu. Poznato je da spomenuti Radivoj vuče porijeklo iz Huma ( Hercegovine ),iz čega proističe da je porijeklo Gazi Husrev-bega iz KRALJEVINE BOSNE. Ljudi kao dobrotvor, koji steknu slavu i imetak kao Gazi Husrev- beg, osjete pobudu , da svoje ime ovjekovječe neprolaznim zadudžinama, te zadužbine grade ili namjenjuju u svojoj domovini, a dobrtvor, koji je dvije trećine svog života proveo u tuđini a tamo nije ostavio gotovo nikakve zadužbine, nego ih je ostavio u trećoj trećini svog života, kada mu je bilo suđeno živjeti u njegovoj BOSNI i posvetio ih općoj koristi bosanskog naroda onda ova činjenica ima dovoljno uporišta u tezi da je GAZI HUSREV-BEG porijeklom BOŠNJAK, koji se staroj postojbini bogatim zadužbinama odužio za to, što je imao sreću, te mu je loza nikla u ponosnoj Bosni.
Ustanova vakufa odigrala značajnu ulogu u razvitku svih gradskih naselja u Osmanskoj carevini. Jednostavno, razvitak gradova ne može se odvojeno ni razmatrati od historije i uloge vakufa. Vakufski objekti, razne namjene, sa značajnom arhitekturom, u kojima je bio koncentriran sav vjersko-prosvjetni, kulturni i privredni život muslimana, činili su urbane kosture svih gradova. Kako je osnivanje vakufskih zaklada predstavljalo slobodno realiziranje pobožne volje njihovih osnivača, vakufski objekti činili su bazu tog razvitka pa su gradovi sa orijentalno – muslimanskom fizionomijom razvijali se stihijski. Šta je vakuf ???
Vakuf označava dobro koje neka osoba (vakif) svojevoljno izdvoji iz svoje imovine, predajući je ALLAHU DŽ.Š. , dok prihodi ili svrha vakufa služe ljudima. Vakuf nije propisan niti naređen Kur'anom, ali na njega podstiče sam poslanik MUHAMED A.S. u hadisima. Dokument kojim se opisuje vakuf zove se vakufnama. Na kraju svake vakufname stoji: “Proklet bio onaj ko na bilo koji način oskrnavi ovo moje dobro djelo !”
Vakuf je sredstvo za napredak u ekonomskom, kulturnom, društvenom i civilizacijskom pogledu nekog društva. Vakufnama ili vakfija su isprave o zavještanju nekog dobra u vjerske, prosvjetne, zdravstvene, socijalne, saobraćajne i dobrotvorne svrhe.
Dobrotvor Gazi Husrev-beg ostavio je za uzdržavanje svojih zadužbina silan pokretni i nepokretni imetak u Bosni i Rumeliji , kako nam to svjedoče njegove tri vakfije, pisane 1531. ,1534. i 1537. g. Imetak u Bosni stekao je sam Husrev-beg, a onaj u Rumeliji uglavnom je naslijedio od oca Ferhat-bega, koji je bio sandžak u Serezu. Prema vakfiji pisanoj sredinom decembra 1531. uvakufio je :
1.sela Kromište i Vitačište u kotaru Zihni ( Trakija )
2.sela Neši , Daud i Zgosti ( kotar Drama )
3.4 čifluka kraj Sereza
4.3 čaira blizu Sereza sa silnim blagom , što je njima pasalo
5.čifluk i njive u selu Jablanovac ( kod Sarajeva)
6.ispašište zvano Čair Butila i njive zvane Dabić
7.imanje zvano Radonja i Radomir i oranice Zgon i Idorište (kod Vogošće)
8.oranice Radovina i Radovan ( kod Čevljanovića )
9.2 čifluka u selu Drapnić
10.ispašište Begler-konagi
11.imanje Muhamed Čelebije ( kod Tešnja )
12.sela Omanjska i Plane (kod Tešnja )
13.općine Koznadina donji i gornji Modrič ( Modriča ) i Kinlice ( kod Tešnja )
14.zemlje zvane Bekrića gora , gornja i donja Šibenica , Čanica , Nukidović i Kojić (kod Jajca )
15.zemlje sa svim naseljeništvom , zvane Malena Vas , Mahović ,Libureci , Lišani , Podgređe i Vukšić , što leže među gradovima Ključ i Ostrožac
16.mlini Alije Karlovića na rijeci Zrmanji
17.60 dućana , sve jedan do drugog u Sarajevu
18.velika radionica za mutabdžijske obrtnike ( Sarajevo )
19.15.000 DUKATA
20.132.000 kovanih drama kao cijenu zlatnog posuđa
21.120.000 kovanih drama kao cijenu raznog srebrenog posuđa
22. 80.000 kovanih drama kao cijenu đerdana od dragulja od 13 rubina i od 62 skupocjena okrugla zrna bisera
23. 50.000 kovanih drama kao cijenu niza od 70 okruglih zrna bisera
24. 20.000 kovanih drama kao cijenu tespiha od 100 čistih okruglih zrna bisera
25.198.000 srebrenih kovanih drama kao cijenu za sablje iskićene draguljima ; zlatne noževe pokićene draguljima , handžare i prstenje , rubinima , tirkizima , smaragdima i dr.
26.1.575.000 prometnih srebrenih novaca kovanih za sultana Sulejmana
27.Turna -dedetovo i Džališ-hodžino stanje u Čekrečinoj mahali u Sarajevu ;prvo se sastoji iz dvije kuće , ljetnikovca , staje , bašče , dućana , magaze i kasapnice , a drugo iz kuće , ljetnikovca , bašče i 9 dućana
28.2 dućana franačkoj čaršiji (Latinluk )
29.2 kuće u gornjr dućane
30.2 kuće uz dućane pod 29 , što ih je Husrev-beg sagradio
31.ljetnikovac i kuća u Latinluku , što je kupio od Duje , kćeri čavkuševe
32.700.000 srebrenih prometnih drama , iz kojih se ima i medresa izgraditi , jer je vakfija prije napisana.
Trećom vakfijom pisanom početkom novembra 1537. uvakufio je za džamiju : 33.10 mlinova pod jednim krovom na rijeci Zbanci ( kotar Zihna )
34.150 košnica u gradu Doboru
Gazi Husrev-beg je tačno odredio kako će se upravljati ovim imetkom i kako će se trošiti prihodi …U političkoj i kulturnoj historiji Bosne Gazi Husrev-beg je ono što je njegov gospodar , te brat u drugom koljenu , sultan Sulejman u historiji Osmanskog carstva , a u svom kulturnom nastojanju kao jedan sandžak-beg dostojan suvremenih vladara i velikaša cinqueceta na Zapadu…
Rahmetul – Lahi alejhi !
Koristim ovu priliku da pripadnicima islamske vjeroispovijesti čestitam nadolazeći praznik KURBAN BAJRAM …
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN
KOMENTARI