Prema podacima Asocijacije tekstila odjeće, kože i obuće Vanjskotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila izvoz obuće u vrijednosti od 350.884.426 KM, dok je izvoz u istom periodu lani iznosio 328.762.445 KM. Uvezli smo obuću vrijednu 162.954.583 KM, dok je uvoz u prvih šest mjeseci prošle godine iznosio 163.144.225 KM. Najviše izvozimo u Italiju, gdje smo u prvih osam mjeseci izvezli obuću vrijednu 212.546.458 KM, a slijede Njemačka, Austrija, Francuska…
Ipak, skoro 90 posto bh. proizvodnje zasniva se na lohn poslovima koji podrazumijevaju poslove dorade šivenja, krojenja i drugih za gotovo sve najpoznatije svjetske modne brendove, dok je veoma malo zastupljena proizvodnja domaćih brendova.
Nije nemoguće
Veliki broj uposlenih, kao i značajan broj priznatih svjetskih kupaca kod kojih “prolazi” samo kvalitet, dokaz su, prema riječima Amira Međića, sekretara Udruženja tekstila, obuće i kože Privredne komore FBiH, da imamo izuzetno dobre kompanije, tehnički i tehnološki dobre opremljene, koje su u stanju da ispune sve obaveze koje se od njih traže.
“Kad je u pitanju domaća proizvodnja, odnosno proizvodnja za bh. tržište, ima i kompanija koje se uporedo sa radom za inostranog kupca i time bave, ali u nešto manjem obimu. Jako se teško probiti na inostrano tržište kao individualni proizvođač, mi jednostavno trenutno nemamo ni kadrova za to niti smo spremni za takvu utakmicu. Ne kažem da je nemoguće, ali nama prije svega nedostaje kadrova i to inžinjera proizvodnog smjera koji mogu da vode proces proizvodnje”, istakao je Međić.
Prema njegovim riječima, ima u BiH i pozitivnih primjera poput Preventa ili kompanije “Alma Ras”, koji rade kako za inostrano, isto tako i za domaće tržište.
Da BiH nedostaje stručnih kadrova, mišljenja je i Omer Halilbašić, direktor kompanije Thema Gradačac, koja samo radi za inostrane kupce.
– Osim kadrova, tu je svakako i nedostatak prateće industrije, sve repromaterijale smo danas prinuđeni uvoziti jer mi za obućarstvo u BiH ništa ne proizvodimo, kazao nam je Halilbašić.
Marinko Umićević, tehnički direktor u kompaniji Bema, istakao je da je bolja uređenost prvi korak koji nam treba.
– Treba nam država koja će nam obezbijediti povoljne kamate kako bismo bolje i više proizvodili, kazao je Umićević.
Razvijanje
Muris Pozderac, sekretar Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u VTKBiH, istakao je da iako se industrija obuće razvija na principima kvalitetne proizvodnje i konkurentnosti u cijenama i troškovima, poštovanju rokova isporuke gotove robe, te stručnom potencijalu zaposlenih, još je jako malo domaćih kompanija koje se usuđuju graditi i razvijati vlastite brendove, bez obzira na to što putem lohn poslova proizvode najmodernije i najtraženije svjetske marke kao što su Prada, Gucci, Adidas, Nike, Lamborgini, Mephisto itd.
– Strategija daljeg razvoja ove grane industrije trebala bi biti u prelasku sa poslova dorade, odnosno lohn poslova za inostrane partnere, na razvoj vlastitih brendova i kolekcija sa prepoznatljivim robnim markama. Da bi se to postiglo, jedan od ključnih preduslova je stvoriti uvjete za oživljavanje domaće bazne proizvodnje, a nakon toga raditi na razvijanju domaćih brendova, kazao nam je Pozderac i dodaje:
– Iako je odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carina na uvoz određenih roba do 31.12.2016. dobrodošla, ona ipak obuhvata 30-ak tarifnih oznaka iz sektora tekstila, kože, odjeće i obuće, što ne može zadovoljiti domaće firme, naglasio je Pozderac.
KOMENTARI