Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, van matične zemlje, u trajnom ili privremenom iseljeništvu, žive skoro dva miliona Bosanaca i Hercegovaca.
Ova brojka uključuje, u nekim slučajevima, i drugu i treću generaciju, što predstavlja oko 50 posto u odnosu na procjenu ukupnog broja stanovnika BiH iz 2013. godine.
Novac koji bh. dijaspora šalje na račune građana veoma je važan za cjelokupni ekonomski sistem BiH. Skoro svake godine bh. dijaspora je u domovinu slala preko dvije milijarde KM, što predstavlja značajan postotak bh. bruto nacionalnog proizvoda.
Status bh. iseljenika riješen je, velikim dijelom, kroz stjecanje državljanstva, stalne ili privremene dozvole boravka, radne i studentske vize. U nekim državama izrazito je visok postotak bh. iseljenika koji su svoj status riješili kroz stjecanje državljanstva države prijema, poput Australije (95 posto) i Norveške (89 posto).
Prema podacima Ministarstva za civilne poslove BiH, od 1998. do polovine novembra 2013. godine 61.752 osobe odrekle su se državljanstva Bosne i Hercegovine radi stjecanja državljanstva druge države.
Bosanskohercegovački iseljenici odavno nisu izbjeglička populacija. Prema podacima UNHCR-a iz 2013. godine, u svijetu živi 27.419 osoba iz Bosne i Hercegovine s priznatim statusom izbjeglica, od čega najveći broj u Srbiji (15.296).
 |
 |
Portal Radiosarajevo.ba u nekoliko će se tekstova baviti temom našeg iseljeništva, a ovaj put ćemo pisati o Australiji.
Bh. iseljeništvo u Australiji dobro je organizirano, u prošlosti su jako mnogo pomagali matici, a karakteristično je da je ovo jedina bh. dijaspora koja je našoj državi poklonila – zgradu ambasade.
Prema procjenama Ambasade Bosne i Hercegovine u Canberri, u Australiji živi više od 50.000 bh. iseljenika i njihovih potomaka, od kojih oko 95 posto posjeduje državljanstvo Australije. S obzirom na to da Australija dozvoljava dvojno, pa i višestruko državljanstvo, bh. iseljenici koji steknu državljanstvo ove zemlje zadržavaju i državljanstvo Bosne i Hercegovine.
“U Australiji živi preko 35.000 građana s bh. porijeklom na osnovu statistike, odnosno popisa stanovništva, ali ta cifra je tri puta veća kad se uzmu u obzir građani koji još uvijek misle da je Sarajevo u Srbiji, a Zenica u Hrvatskoj. Vjerovatno misle da im je bolje biti građanin drugog reda u Srbiji ili Hrvatskoj umjesto ponosni Bosanci/Hercegovci iz BiH”, kazala je za portal Radiosarajevo.ba Senada Softić iz Vijeća bh. organizacija Australije.
Učenje maternjeg jezika za djecu bh. iseljenika sastavni je dio redovnog nastavnog programa u državnim školama Australije, uz dodatnu mogućnost izbora maternjeg jezika kao izbornog predmeta u posljednje dvije godine 12-godišnjeg školovanja.
Prema podacima Ambasade BiH u Canberri iz augusta 2013. godine, ukupan broj djece porijeklom iz BiH koja pohađaju dopunsku nastavu na maternjem jeziku je između 500 i 1.000.
Bh. iseljenici koncentrirani su u gradovima Perth, Adelaide, Melbourne i Sydney, a zanimljivo je da u svakom od ovih gradova postoji bh. centar koji posjeduju vlastite objekte s kompletnom infrastrukturom – prostor za okupljanje, održavanje koncerata, predavanja, zatim sportski tereni…
To je ilustrirano na ovoj mapi.
Australska unija bh. asocijacija (AUBHA) koordinira rad 28 udruženja. Zajedničke akcije uključuju obilježavanje značajnih datuma (Dan nezavnosti, Dan državnosti BiH, 11. juli) te lobiranje političkih predstavnika u svim državama, kao i na saveznom nivou. Dio aktivnosti AUBHA predstavljen je na web-stranici Aubha.net.
Bosanskohercegovačka dijaspora u Australiji je prilično dobro organizirana i posvećena promociji interesa BiH, očuvanju jezika, kulture i identiteta, te održavanju veza sa matičnom zemljom. Također, ova dijaspora je jedina bh. dijaspora koja je Bosni i Hercegovini poklonila zgradu ambasade.
Najčešći oblici organiziranja su sportski klubovi, zatim vjerske zajednice, dopunske škole, folklorne grupe, društva penzionera, zavičajni klubovi…
FOTO: Aubha.net
“Moramo konstatirati da je masovno druženje sve slabije, a kako vrijeme prolazi mnogi klubovi su sve manje posjećeni. Razlozi za to stanje uključuju zasićenost istim sadržajem, kao i brz tempo života na relaciji kuća – posao – kuća”, objasnila je Softić.
Postoji mnoštvo kulturnih, sportskih i vjerskih organizacija, škola, klubova i društava širom države. Oni, uglavnom, djeluju nezavisno, ali postoji i nekoliko primjera uspješnog organiziranog djelovanja. Na primjer, AUBH fudbalski kup već više od 20 godina periodično okuplja više od 1.000 bh. iseljenika na jednom mjestu.
FOTO: Aubha.net
“Fudbal je najpopularniji sport i u Australiji je registrirano 12 klubova koji okupljaju ljude iz BiH. Osim takmičenja u redovnim ligama, klubovi organiziraju zajedničke sportske susrete na nivou Australije. Ovogodišnji turnir, 26. po redu, održan je početkom oktobra u Sydneyju pod pokroviteljstvom Ambasade BiH u Canberri”, rekao nam je Sead Omerović, koordinator AUBHA organizacije.
Bosanskohercegovačko iseljeništvo organizirano je, uglavnom, na etničkoj osnovi. Značajan broj iseljenih Srba i Hrvata porijeklom iz BiH uključen je u rad organizacija Srbije i Hrvatske. Najdominantniji oblik organiziranja iseljenika porijeklom iz BiH u Australiji je u okviru vjerskih i nacionalnih zajednica.
FOTO: Aubha.net
Bosna i Hercegovina do sada nije zaključila nijedan bilateralni sporazum s Australijom.
“Naši ljudi su se odlično uklopili u novu sredinu. U svakom većem gradu mogu se naći ljudi iz BiH na istaknutim pozicijama u velikim kompanijama, bolnicama, finansijskim institucijama, školama ili fakultetima”, tvrdi Omerović.
Osobe porijeklom iz BiH se postepeno uključuju u politiku, a dva najznačajnija primjera su Edin Husić, član saveznog Parlamenta iInga Pavlić, član Parlamenta Viktorije.
Iako je većina bh. građana u Australiji iskoristila pravo na dvojno državljanstvo, veze s domovinom su, potcrtava Omerović, i dalje jake. Osim redovnog slanja novca rodbini, prošle godine bh. građani u Australiji su se masovno uključili u skupljanje i slanje pomoći poplavljenim područjima u BiH.
Zahvaljujući napretku tehnologije redovno se prate vijesti iz BiH, s posebnim osvrtom na uspjehe reprezentacije. Za svaku pohvalu je potez državne televizije SBS (Special Broadcasting Service) koja je nedavno počela s emitiranjem večernjeg dnevnika BHRT-a.
Ipak, građani bh. porijekla koji žive u Australiji nisu zadovoljni odnosom matice prema njima.
“BiH najmanje zanima Australija jer smo predaleko, pa tako i nemamo neke posjete, dolaske predstavnika države, političkih stranaka, a da i ne nabrajam važne stvari poput posjete naučnika, književnika… Naravno, kad treba novaca, prvi smo da se odazovemo i pomognemo, ali sve je to u jednosmjernom pravcu. Ipak, mi smo se već naučili na taj odnos BiH prema udaljenim zemljama pa ništa i ne očekujemo!”, zaključila je Softić.
Sličnog je mišljenja i Omerović:
“S obzirom na to da je BiH u teškoj političkoj situaciji, vjerovatno će pitanje dijaspore i dalje ostati sekundarna tema za političare u Sarajevu, a ogroman ekonomski i naučni potencijal ljudi izvan BiH ostati neiskorišten. Želja bh. građana u Australiji da se aktivnije uključe u politički i ekonomski život BiH nije ništa umanjena zbog daljine između dvije zemlje.”
H.D./Radiosarajevo.
KOMENTARI