Čak dvije trećine našeg organizma sadrži vodu, koja pozitivno djeluje na imunološki sistem. A koliko bismo često trebali piti vodu?
Žeđ je najbolji pokazatelj dehidriranosti organizma, jer je počinjemo osjećati kada je tijelo na dva posto dehidriranosti i upozorava nas poput alarma da nam je potrebna tekućina.
Određene bolesti i zdravstvene tegobe kao što su groznica, povraćanje, proljev te infekcije mjehura zahtijevaju veći unos tekućine, a zatajenja srca, bubrega, jetre i nadbubrežne bolesti traže ograničen unos tekućine. Uzimanje lijekova bez dovoljno vode stavlja pritisak na bubrege čiji je zadatak uklanjanje otpada iz krvi.
Ipak, često pogriješimo misleći da smo gladni, kada smo ustvari žedni. Stručnjaci savjetuju da popijemo čašu vode kad osjetimo glad. Ali sa vodom ne treba ni pretjerivati. Trovanje vodom može dovesti doglavobolje, umora i razdražljivosti.
No, kada smo van kuće i jedina nam je opcija kupiti flašu vode, uvijek se zapitamo – da li je ta voda zapravo kvalitetnija od one koja nam teče u kući?
Sudeći prema studiji Environmental Working Group, flaširana voda je jednako zagađena poput one iz česme. Zapravo neke flaširane vode u Americi sadrže više hlora nego u vodi iz česme, prenosi Huffington.
KOMENTARI