Štete koje već nekoliko godina uzrokuju brojni dabrovi, koji su se namnožili na obalama Sane i njenih pritoka, sve su veće zbog čega su učestale pritužbe mještana. Prema njihovim riječima, reprodukcija ovih životinja dostigla je zabrinjavajuće razmjere, a na njihovoj meti je priobalno drveće, poljoprivredni usjevi i posebno voćnjaci.
Dabrovi su vremenom načinili pravu pustoš i u dobroj mjeri uništili drveće na dijelu toka Sane kroz gradsko područje. Posebna poslastica su im vrbe od kojih su mnoge stare nekoliko desetina godina. Uništavaju voće, ali i krupno drveće čija su stabla promjera i po pola metra.
Dabrovi su najaktivniji u večernjim i jutarnjim satima i toliko su se odomaćili da se uopšte ne plaše ljudi. Prema riječima sanskih ribolovaca, broj dabrova na Sani i njenim pritokama enormno se povećao u posljednjih desetak godina, kada su se vratili na ova područja, nakon što su u prijeratnom periodu, zbog velikog zagađenja, potpuno nestali iz sanskog sliva. Postoje mnogi koji smatraju da je broj dabrova porastao u tolikoj mjeri da se mora redukovati, ali da s druge strane postoji veliki pritisak društava i aktivista za zaštitu životinja koji se protive tome.
Dabar nedavno skinut s crvene liste zaštićenih životinja i lov na njih je sada moguć ukoliko se dokaže njihova prekobrojnost i štetnost po okolinu. Međutim, to zahtjeva komplikovanu proceduru i pribavljanje velikog broja različitih dozvola i odobrenja.
Dabrovi su na ove prostore dospjeli iz susjedne Hrvatske, gdje su su nestali krajem devetnaestog vijeka, ali su u okviru velikog projekta prije dvadesetak godina vještački nastanjivani. Mogu opstati samo u nezagađenim vodama, pa su i njihove migracije usmjerene ka onim prostorima gdje su rijeke čistije. Nemaju neprijatelja u prirodi što doprinosi njihovom ubrzanom razmnožavanju i reprodukciji.
KOMENTARI