Shvativši da trenutno nema uslova za klasično okupljanje kao ranijih godina, na inicijativu Vijeća bosanske zajednice u Sydneyu/Bosnian Community Council Inc, odlučeno je da Dan bijelih traka bude obilježen na sasvim drugi način. Tako je ovaj dan umjesto na lokalnom obilježen na kontinentalnom, svjetskom nivou, naravno uz pomoć savremenih medijskih dostignuća. Predsjednik Vijeća Safet Alispahić je na svoj način animirao relevantne sagovornike – akademske i naučne radnike, što je sjećanju na Dan bijelih traka u Prijedoru 31. maja 1992. godine dalo najviši stepen ozbiljnosti u osvjetljavanju svih važnih činjenica vezanih za taj datum koji nosi epitet početka holokausta, jer je sušta kopija njemačkog fašizma, kada su Jevreji morali nositi žute trake, a u Prijedoru su bile bijele.
Sagovornici su bili: akademik prof. dr. Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje zločina (Ontario, Kanada), prof. dr. Senadin Lavić, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i prof. dr. Sanjin Lavić, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod. Svaki od ovih cijenjenih sagovornika je na svoj način osvijetlio i istakao nove značajne činjenice za ovaj dan.
Akademik Ramić, po prirodi stvari autentični je predstavnik svih tragičnih prijedorskih dešavanja, pa i Dana bijelih traka, a s druge strane kroz istraživanja potvrđuje istinu o zločinu – relevantnim naučnim dokazima. Permanentno suprotstavljanje antibosanskoj koaliciji treba da bude konstantan zadatak bosanskohercegovačke dijaspore, a savjetodavno mišljenje Suda u Haagu smatra vrlo korisnim i budi nadu u rasvjetljavanju ratnih zločina u agresiji na BiH 1992-1995. godine. Ono što je on potencirao jeste nepravda – da u prijedorskoj opštini nije proglašen genocid iako je u tom sklopu najveća masovna grobnica u BiH, u Tomašici. To isto se odnosi na 15-20 opština u istočnoj Bosni. Nisu procesuirani brojni zločinci koji su i danas slobodni, iako su bili direktni učesnici u elitocidu, urbicidu, kulturocidu i ekocidu. Boli činjenica da se uporno negira genocid, a naučno-historijska istraživanja koja se provode u vezi s tim, ne nailaze na podršku države Bosne i Hercegovine. Ovaj ugledni istraživač i humanista smatra da tema Dan bijelih traka zaslužuje više vremena za izlaganje svih važnih elemenata kao naučnog dokaza da je zločin učinjen. Poručio je da će Institut za istraživanje genocida u Kanadi učiniti maksimalne napore u pravcu novih dokaza za zločine, koji su uslijedili nakon 31. maja 1992. godine.
Dr. Emir Ramić/ NSW
Prof. dr. Sanjin Kodrić je akcentirao Dan bijelih traka kao dio kulture sjećanja, o kome ne treba da se priča samo toga dana, jer genocidi se ponavljaju zbog nespremnosti da se svijest o tome involvira u budnost trajnog karaktera. U objašnjavanju šta je BKZ Preporod, u kontekstu Dana bijelih traka, zamolio je da se ne dijelimo na one koji su u BiH i oni koji to nisu (dijaspora), jer sve podjele vuku nejedinstvu. Vrlo velika ekspanzija podružnica Preporoda u BiH i u svijetu, vjeruje, doprinijet će boljem razumijevanju bosanske i bošnjačke zbilje. I ovom prilikom nije zaobiđena činjenica da se bosanski jezik uporno negira, iako je stariji od jezika susjednih zemalja, i kao takav bio je dekretom 1907. godine ukinut. Ali, da on živi i da je sušta realnost govori činjenica da se priprema novi pravopis bosanskog jezika, kao autentičan ID o njegovom postojanju, i kao izuzetno važnom atributu u postojanju jedne nacije ili naroda. Dr. Rizvan Halilović, u ulozi potpredsjednika BKZ Preporod se također uključio i obogatio ovaj susret onako kako on to zna – na profinjen način.
Prof. dr. Senadin Lavić dijeli mišljenje sa kolegom Kodrićem i kao bivši predsjednik BKZ Preporod, u činjenici da bosanstvo i bošnjaštvo ne treba razlikovati već te pojmove treba shvatiti kao komplementarne u sadašnjoj bh. zbilji. Isključivost bilo koje vrste ne donosi napredak, tako da ovu matricu treba svakodnevno slijediti. Na pitanje zašto Bošnjaci nemaju vlastiti nacionalni program, prof. Lavić, inače i član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, daje odgovor: “Nedjeljiva država Bosna i Hercegovina je naš nepisani nacionalni program oko koga se treba okupljati i činiti da ojača po svim linijama, ne pristajati da se dijelimo po bilo čemu, teritoriji pogotovo.”
Prof. dr. Senadin Lavić/ NSW
Još veću dimenziju ovom online skupu dali su i Azem Dervišević, predsjednik Kongresa Bošnjaka svijeta (KBS) iz Washingtona, te Hasan Šehović, predsjednik Saveza svjetske dijaspore (SSD) BiH iz Turske (Izmir). O Danu bijelih traka su izrekli svoj sud, a apsolutno su podržali ovakav način komuniciranja sa javnošću.
Uvaženi sagovornici prof. dr. Lavić i Kodrić, te akademik Ramić, izrazili su svoje zadovoljstvo načinom na koji je Dan bijelih traka iz Sydneya, otišao u svijet putem savremenih medija informisanja.
Safet Alispahić, predsjednik Vijeća u ulozi domaćina se na kraju zahvalio uvaženim gostima, ali i izrazio svoj stav u završnici ovog interkontinentalnog susreta (Australija, Evropa – domovina BiH, Kanada, Amerika, Azija). Nije zaboravio na saradnike u realizaciji ovog projekta – Fahira Zečevića i Ernesta Kulauzovića, kao ni najaviti ovakve susrete i u budućnosti.
KOMENTARI