U sjedištu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija danas će se održati komemorativni skup u znak sjećanja na žrtve Srebrenice, uoči 20. godišnjice genocida počinjenog u ovom podrinjskom mjestu. Uz Mirsadu Čolaković, ambasadoricu BiH pri UN-u, okupljenima će se obratiti Sam Kahamba Kutesa, predsjednik Ujedinjenih nacija, te generalni sekretar Ban Ki-moon
Sumnje nema
O srebreničkom genocidu govoriće i Serge Brammertz, glavni tužilac Haškog tribunala, ambasadorka Samantha Power, stalni predstavnik SAD-a u UN-u, njen kolega iz Velike Britanije ambasador Matthew Rycroft, te Rabbi Arthur Schneier, osnivač i predsjednik Fondacije Apel svijesti, kao i Adisada Dudić, advokatica iz Washingtona, porijeklom Srebreničanka. Na skupu će biti pročitana i poruka bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, dok će se putem videolinka okupljenima obratiti Muhamed Duraković, preživjeli učesnik srebreničkog marša i savjetnik u Međunarodnoj komisiji za nestale (ICMP). Muhamed je kao dvadesetogodišnjak bio u maršu smrti 1995, a u Srebrenici je izgubio veliki broj članova porodice i komšija. Nakon njegove poruke emitovaće se videozapis “Srebrenica” Tarika Samaraha o 11. julu 1995. godine, sačinjen od crno-bijelih fotografija žrtava, preživjelih, porodičnih fotografija Srebreničana… Potom slijedi muzički performans bosanske kompozitorice Svjetlane Bukvich, sa specijalnim gostom na violini Patti Kilroy.
– Ljudi koji pokušavaju poreći genocid u Srebrenici, svojim riječima sami sebe marginaliziraju. Veoma je važno, i to trebaju znati svi u BiH, da niko na cijelom svijetu ko je pogledao činjenice nema ni najmanju sumnju o tome što se dogodilo u julu 1995, o tome šta je vojska bosanskih Srba počinila Bošnjacima u Srebrenici. Nekoliko politiziranih, ideoloških glasova ne bi trebalo nikome skrenuti pozornost sa činjenica koje dokazuju da je u Srebrenici počinjen genocid, kazala je prije nekoliko dana u intervjuu za Oslobođenje Samantha Power.
Koalicija Prvi mart pozdravila je jučer prijedlog rezolucije koji će Vijeću sigurnosti UN-a predstaviti Velika Britanija, kao i nastojanja britanske diplomatije da učine korak naprijed, te rezoluciju dodatno dopune. “Smatramo nepotrebnim političko podgrijavanje i relativiziranje procesa donošenja rezolucije koje dolazi sa druge strane. Da je neko drugi htio predložiti rezoluciju o Srebrenici i genocidu u BiH, to bi sigurno učinio prije Velike Britanije. Sada pregovarati o prijedlogu Rusije, znači pregovarati o vrijednosnom stavu prema ratu, žrtvama i politikama koje su ovu regiju vodile u devedesetim. Britanska ambasada u Sarajevu, brojne organizacije u Velikoj Britaniji koje rade na sjećanju o genocidu i cjelokupna diplomatija Ujednjenog Kraljevstva napravile su veliku stvar za međunarodno priznanje žrtava rata u BiH i mi smo im zahvalni,” kazao je aktivista Prvog marta Edin Ikanović.
Zvanična politika
Napomenuo je i da treba pozdraviti odnos ambasadora Rusije u BiH, koji je naglasio da zvanična politika Ruske Federacije ne dovodi u pitanje presude Suda u Haagu kojima se potvrđuje zločin genocida u Srebrenici.
Centralna komemoracija u sjedištu UN-a u New Yorku održaće se pod pokroviteljstvom predsjednika Generalne skupštine Sama Kutese, u momentu kada je ovoj svjetskoj organizaciji pisao predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, koji je napomenuo kako o britanskoj rezoluciji ne postoji jedinstven stav u našoj zemlji. Istim povodom oglasio se i predsjednik RS-a Milorad Dodik, istakavši kako je za njega prihvatljiv prijedlog koji je stigao iz Ruske Federacije.
KOMENTARI