Kriška limuna uobičajen je dodatak raznim gaziranim pićima koja se naručuju u kafićima, no nakon ovog saznanja vjerojatno ćete je izbjegavati.
Naime, u takvom se limunu ne nalazi samo C vitamin, već i puno opasniji dodaci – u obliku plijesni te opasnih bakterija, pokazala je prije nekoliko godina studija uglednog naučnog časopisa Environmental Health.
Prema njoj, konzumiranjem takvih pića u organizam se mogu unijeti potencijalno patogene bakterije. Ključno je limun ispravno i detaljno oprati kao i iščetkati, no to se rijetko gdje radi – pa čak i kod kuće.
U opsežnoj su studiji naučnici analizirali 76 uzoraka limuna iz raznih restorana i barova na način da su izvadili limun iz čaše odmah nakon posluživanja.
U 70 posto njih pronašli su tragove mikroba, uključujući gljivicu Candida Albicans, bakterije Escherichia coli, Helicobacter pylori i Listera monocytogenes.
Iako su limuni poznati po svojim antimikrobnim svojstvima, ova studija ukazuje na to da velik broj bakterija i gljivica može preživjeti na njima, zaključili su istraživači. Dodaju kako su mikrobi na limunu očiti dokaz loših higijenskih standarda.
Slična je istraživanja s limunom proveo klinički mikrobiolog Philip Tierno iz Medicinskog centra Langone, a u jednom od njih na uzorcima limuna pronašao je tragove ljudskih fekalija. Tvrdi kako je glavni problem što konobari ne peru dovoljno ruke, ne režu limun na čistim plohama, koriste prljave noževe, ali i ne peru detaljno limun prije rezanja. Na daskama i nožu tako se nađu bakterije koje kasnije dolaze na svaki sljedeći limun, čak i ako je on pretjodno opran.
Opasnost vreba i iz leda
Iako svaka zemlja ima propise koji ograničavaju količinu patogenih bakterija u vodi iz slavine, u više od 72,2 posto uzoraka leda u kafićima i restoranima mogu se pronaći patogene bakterije.
“Voda nije prljava sama po sebi, a bakterije u nju najčešće dolaze preko ledomata, gdje se one mogu akumulirati”, kaže Tosh.
Ipak, ni to nije tolika zdravstvena prijetnja jer su koncentracije tih mikroorganizama ograničene, a do kontaminacije najčešće dolazi uslijed rukovanja ledom. Tako su brojne studije potvrdile da se u uzorcima leda redovito nalaze tragovi mikroba, poput bakterije Escherichije coli, Helicobacter pylori i Listera monocytogenes.
Niti led koji se radi kod kuće nije siguran od bakterija, jer se odlaganjem posudica za led na prljave radne površine, kao i vađenjem leda prljavim rukama on može kontaminirati. Prije svakog punjenja posudica za led vodom, poželjno ih je dobro oprati te osušiti, kao i izbjegavati direktno diranje leda rukama. Radije koristite kašike, a prije vađenja obavezno dobro operite ruke da bi smanjili mogućnost zaraze.
Svaki peti ne pere ruke nakon WC-a
Oko 40 posto ljudi ruke pere kraće od deset sekundi, a za efikasno čišćenje od bakterija potrebno je još toliko. Muškarci dvostruko češće nego žene peru ruke samo vodom, a 20 posto ljudi nakon korištenja WC-a uopće ne pere ruke, rezultati su istraživanja britanske kompanije Inital Hygiene.
Problem nije samo izbjegavanje pranja ruku i nekorištenje sapuna, već i to što oko 40 posto ljudi pere ruke kraće od 10 sekundi.
Da bi ruke bile zaista čiste, potrebno ih je prati sapunom te trljati oko 20 sekundi, ističu stručnjaci. Najveća opasnost dolazi do kontaminacije bakterijom E.coli, ali i brojnim drugim bakterijama koje se nalaze na WC površinama i kvakama.
KOMENTARI