instant fap
NaslovnicaVijestiBiH

Dodikov poštovalac, koji je Lipovaču vodio u Hilandar

Dodikov poštovalac, koji je Lipovaču vodio u Hilandar

Ko je novi vladika tuzlansko-zvornički, kojeg je proteklog vikenda u Bijelini ustoličio patrijarh SPC-a IRINEJ

Patrijarh Irinej, poglavar Srpske pravoslavne crkve, ustoličio je bivšeg episkopa bihaćko-petrovačkog Hrizostoma za novog episkopa eparhije zvorničko- tuzlanske, koju je predvodio Vasilije Kačavenda.

Podsjećanja radi, vladika Kačavendu Sinod SPC nije razriješio ni što se za vrijeme rata slikao s puškomitraljezom ni zbog toga što su u javnost procurili njegovi „intimni“ snimci eksplicitnog seksualnog sadržaja sa mlađahnim momcima, već na njegov zahtjev- zbog bolesti!

Ko je njegov nasljednik i čemu da se nada vjerujući narod u eparhiji zvorničko- tuzlanskoj, pokušala je saznati Slobodna Bosna.

Episkop Hrizostom, prije zamonašenja Rajko Jević, rođen je 1952. godine u Bosanskom Petrovcu. Završio je beogradsku Bogosloviju 1980. godine. Sve do početka rata, episkop Hrizostom bio je profesor i vaspitač u bogosloviji Sveta tri jerarha u manastiru Krka. Godine 1991. izabran je za prvog episkopa novoosnovane eparhije bihaćko-petrovačke.

Kako se navodi na Wikipediji, ovaj rab Božiji, „dana 13. septembra 1995. godine proteran je od strane muslimanskih vlasti Alilje Izetbegovića iz svoje rezidencije u mestu Ključ, a 10. oktobra iste godine proteran je sa teritorije svoje eparhije“.

No nije mu dugo trebalo da se vrati. Već 1996. dolazi u Petrovac (općina u Republici Srpskoj) i tu ostaje do posljednjeg imenovanja. Na raspolaganju su mu ostala sva ovozemaljska dobra njegovog prethodnika Kačavende, koji se svojevremeno hvalio da su njegovi dvori uređeni bolje i skuplje nego bilo čiji u BiH. Po tome se mnogo ne razlikuje od svojih kolega iz drugih religija u BiH, koji također grade dvore i biskupske kuće, „skomno“ namještene, u skladu sa njihovim načinom života kojim se odriču svih ovozemljskih dobara kako bi se posvetili Bogu. Rezidencija na Kovačima, projekat bivšeg reis-u-uleme Islamske zajednice BiH Mustafe ef. Cerića, jedan je od primjera svjetovnog života duhovnih vođa i „pastira“ svojih vjernika.

Naš izvor u vrhu SPC-a i nema baš pozitivno mišljenje o episkopu Hrizostomu i vjeruje da je ovo imenovanje „prijelazno rješenje“ dok se ne nađe „bolji kandidat“.

„Hrizostom je napravio veliku frku prije par godina u Ključu kada je opljačkana tamošnja crkva. Odnijeto je oko osam hiljada maraka i odmah je, bez razmišljanja i istrage, optužio muslimane da su ukrali te pare. No, naknadno je istragom utvrđeno da je spornih osam hiljada maraka iz crkve ukrao brat njegovog vozača Perkovića. Nama ni dalje nije jasno zašto je zadržao Perkovića kao vozača“, pita se naš izvor koji insistira na anonimnosti.

Očito sklon predrasudama prema muslimanima, Hrizostom nije bio poletan da ide u Bihać. Iako jeste podigao novu crkvu u Bihaću, tamo je sada na bogosluženju samo jedan sveštenik, a za mandata rijetko su ga viđali vjernici.

No, episkop Hrizostom nije mnogo „gadljiv“ na politiku i političare.

Prvo je javno podržavao Biljanu Plavšić i Milorada Dodika, kada su pokrenuli „revoluciju“ protiv vođstva na Palama 1996. godine, a potom je poslao i otvoreno pismo Skupštini RS 2000. godine (jedini episkop koji je nešto slično učinio, barem u RS-u), moleći poslanike da podrže Dodika i njegov SNSD. U SPC-u ga i dalje smatraju iznimno odanim Dodiku.

No to nije sve. Naš izvor tvrdi da je Hrizostom svojevremeno na Svetu Goru, u manastir Hilandar, vodio i Hamdiju Lipovaču, potpredsjednika SDP-a, premijera Unsko-sanskog kantona. Izvor „Slobodne Bosne“ tvrdi da je Hrizostom vodio Lipovaču, koji se izjašnjava i kao musliman, na najsvetije mjesto pravoslavlja.

Na naše pitanje kako musliman može doći gdje je jedina ženska noga koja je kročila bila carice Jelene, žene Dušana Silnog prije 700 i kusur godina, a osobe druge vjere ne bi ni trebale ni smjele, odgovara:

– To ne znam. Pitajte Hrizostoma kako ga je uveo na Hilandar.

Pokušali smo ovo provjeriti i kod vladike Hrizostoma i kod premijera Lipovače, no na naše mnogobrojne pozive niko nije odgovarao. (N. Diklić)

SLOBODNA BOSNA

KOMENTARI