Dušan Šestić je najnesretniji kompozitor na svijetu. Godine 1998. bio je „kratak“ s novcem, pa se prijavio na konkurs za odabir nove bh. himne, koja je trebala pomoći podijeljenoj Bosni i Hercegovini da zaliječi gorke etničke podjele nastale kao posljedica posljednjeg rata u zemlji. Šestić nije htio pobijediti, bio je više nostalgičan za Jugoslavijom, nego što je bio patriota za svojom „novom državom“, pa je stvorio „nježnu“ pjesmu koja je mogla završiti kao druga ili treća na konkursu i donijeti mu nešto novca.
No, Šestić je pobijedio i njegov život se dramatično, preko noći, promijenio.
Priča je ovo koju danas donosi BBC, analizirajući novu knjigu Alexa Marshalla, autora nove knjige o historiji državnih himni.
BBC navodi kako su komšije Srbi, koji ne mogu smisliti postojanje Bosne i Hercegovine, Šestića nazvali izdajicom. Brojnji Bošnjaci i Hrvati, pak, nisu bili sretni što je himnu napisao Srbin. Deset godina kasnije, pobijedio je i na drugom konkursu koji je raspisan za riječi himne, ali etnički motivirani političari odbili su da ih odobre. I dalje mu duguju 15 hiljada eura za ovu „pobjedu“.
„A onda, 2009, kao da ovo nije bilo dovoljno, neko je otkrio kako jeDušanova himna jako slična muzici s početka filma iz 1978: National Lampoon's Animal House, koji govori o razvratnom bratstvu na jednom Univerzitetu. Odmah su Dušanovu himnu nazvali plagijatom, pojedini novinari čak su pronašli porodicu kompozitora muzike iz filma i nagovarali su ih da ga tuže“, piše BBC.
Potom se citira kako je Šestića ovo jako rastužilo:
„Nisam znao ime filma, ali sam poslušao muziku i bio sam zaista iznenađen. Razmišljao sam kako sam možda kao mladić gledao film i kako mi je muzika, taj muzički kod ostao negdje u podsvijesti. Moguće je, ali himna nije plagijat.“
Šestić je naglasio i razlike između dvaju melodija.
„Nije svako u ovoj zemlji lopov i korumpiran. Da jesam, bio bih političar i bio bih mnogo sretniji u životu“, priča Šestić.
Prva himna na svijetu je britanska God Save the King.
Potom BBC analizira i druge, jako slične melodije i naglašava kako je teško danas stvoriti ‘original’. „Ako danas napišete himnu, morat stvoriti melodiju koja se mora moći ‘zviždati’ na ulici i obožavati na fudbalskim utakmicama. Istovremeno vas mora učiniti ponosnim. Šanse da učinite to i da pritom stvorite nešto što ne podsjeća na neku već napisanu kompoziciju, jako, jako su male“, zaključuje Alex Marshall.
Dodaje se kako bi u našoj zemlji mnogi i dalje voljeli da nam je himna ostala pjesma Jedna si Jedina, „neki bh. građani i dalje je pjevaju na sportskim mečevima dok ide Šestićeva himna“.
„Dino Merlin, jedan od najpoznatijih muzičara u zemlji, napisao ju je tokom opsade Sarajeva. Ali, samo riječi. Melodiju je posudio iz narodne pjesme“, zaključuje Marshall.
Radiosarajevo.
KOMENTARI