instant fap

Dok privreda tone, budžetska likvidnost se čuva novim zaduženjima

Senat RS-a je konstatirao da je RS u stanju likvidnosti i da njene ni kratkoročne, niti srednjoročne obaveze nisu ugrožene

Vlasti u Republici Srpskoj (RS) ne odustaju od minimiziranja negativnih efekata ekonomske krize na ovaj entitet. Dok privreda tone, budžetska likvidnost se čuva novim zaduženjima.

Nakon sjednice Senata Republike Srpske održane u petak u Banjoj Luci, javnosti je saopćeno da je “svjetska ekonomska kriza ostavila najmanje posljedice po RS u odnosu na sve ostale države regiona”.

“Konstatirali smo da je RS u stanju likvidnosti i da njene ni kratkoročne, niti srednjoročne obaveze nisu ugrožene i da u tom pogledu, uz uslov da se zadrži ovakvo stanje ekonomije u regionu, možemo da servisiramo sve svoje potrebe”, saopćio je predsjednik RS-a Milorad Dodik.

Prvi čovjek RS-a tek je usput napomenuo “da u RS-u dolazi do pada industrijske proizvodnje, te se sa senatorima razgovaralo i o mehanizmima kako povećati njene stope rasta”.

I dok se čekaju zvanični podaci o stanju poslovanja privrede za prvo polugodište ove godine, prema izvještaju Privredne komore RS akumulirani gubici privrede ovog bh. entiteta dostigli su u prošloj godini 4,3 milijarde KM i veći su za 30,3 posto nego u 2010. godini.

Privrednici na koljenima

Portparol Privredne komore Vladimir Blagojević kazao je da su dugoročne obaveze privrede povećane u 2011. godini za 1,1 milijardu KM odnosno za čak 30,6 posto.

“Zbog nemogućnosti vraćanja kredita oni se reprogramiraju, prispjele kamate se dopisuju, čime se samo uvećava spirala zaduženosti koja privredu gura u sve veću nelikvidnost”, upozorio je Blagojević.

Ekonomski analitičar Damir Miljević podsjeća da su 2011. godine na snagu stupili i novi zakoni o porezima i doprinosima u RS-u, koji su privrednike, doslovno oborili na koljena.

U takvoj situaciji, kako bi očuvala tekuću budžetsku likvidnost, Vlada RS je i u ovoj godini nastavila s politikom unutrašnjeg zaduživanja emisijom trezorskih zapisa i obveznica (dugoročnih hartija od vrijednosti). Ukupno dugoročno zaduženje emisijom obveznica za ovu godinu planirano je u iznosu od 30 miliona, a kratkoročno, putem trezorskih zapisa u iznosu od 70 miliona KM.

Nepovoljne kamatne stope

Republika Srpska je, podsjećamo, 2011. godine izvršila je prvu emisiju dugoročnih obveznica javnom ponudom, pri čemu su emitirane obveznice RS ukupne nominalne vrijednosti od 120 miliona KM, s rokom dospijeća od sedam godina.

Prodaja obveznica na domaćem tržištu hartija od vrijednosti u RS se sve teže obavlja, uz sve nepovoljnije kamatne stope upozoravaju ekonomski analitičari.

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić ističe da razlog za to leži u činjenici “da banke i investitori imaju sve manje povjerenja u sposobnost institucija RS da servisira svoje obaveze”.

Guverner centralne banke BiH  Kemal Kozarić, početkom juna  podvukao je da zaduživanje emisijom hartija od vrijednosti zbog izuzetno visokih kamatnih stopa u odnosu na  aranžman s MMF-om, daleko najpovoljniji vid zaduživanja.