instant fap

Iako se u svoje domove vratila samo polovina prognanih: Proces povratka kao da pada u zaborav

Iako se u svoje domove vratila samo polovina prognanih: Proces povratka kao da pada u zaborav

Do sada se svojim kućama vratilo nešto više od milion prognanih, ali treba znati da je svoje domove napustilo oko 2,2 miliona osoba

Piše Almir ŠARENKAPA

Samo u proteklih 10 godina u proces povratka u BiH uloženo je oko milijardu maraka, a svojim kućama se vratilo oko polovine osoba. Tačnije do sada je registrovan povratak nešto više od milion ljudi. Od ovog broja, njih nešto više od 600.000, bile su raseljene osobe, odnosno ljudi koji su nakon napuštanja svojih domova utočište našli u nekom drugom dijelu BiH, dok je broj izbjeglica povratnika, odnosno osoba koje su otišli u druge zemlje, oko 450.000.

Različite politike

Iako ovi brojevi nisu beznačajni, treba znati da se kućama nije vratila ni polovina prognanih. Procjene govore da je BiH zbog rata napustilo oko 1,2 miliona osoba, dok je broj interno rasljenih oko milion, što znači da je svoje domove bilo prinuđeno napustiti više od polovine prijeratnog stanovništva u našoj zemlji.

Ako se broj povrataka posmatra kroz prizmu broja onih koji su morali napustiti svoje domove, te se uzme u obzir vrijeme koje je proteklo, jasno je vidljivo da proces povratka nije ostvario očekivane rezultate, zbog kojih je ovo pitanje posebno tretirano i u samom Dejtonskom sporazumu, putem Aneksa VII.

– Ne možemo uopće govoriti da je proces povratka uspješan. Problem je što postoje različite politike u BiH, a svaka od njih ima drugačiji odnos prema povratku. Imali smo politika koje su sprečavale povratak, a imamo onih koje su sve učinile da se ostvari što je moguće više povrataka. Sada imate politika koje kažu da je povratak brojčano završen, jer je vraćena imovina, a imate onih koje na svim svojim tijelima razmatraju pitanje povratka, kao što je SDA. S obzirom na procedure donošenja odluka u našim institucijama, da bi se povratak mogao realizovati, svi moraju biti za to – naglasio je delegat SDA u Domu naroda PSBiH Halid Genjac.

Genjac: Tek kada dobije upitnik iz Bruxellesa BiH će znati da je njena aplikacija za EU kredibilna

Dodatno zabrinjavaju podaci, navedeni u izvještaju Ministarstva za ljudska prava, izbjeglice i raseljene osobe BiH o provođenju Revidirane strategije procesa povratka, da se četvrtina od ukupnog broja izbjeglica integrisala u sredine u kojima su našli utočište. Zahvaljujući tome, trenutno je u svijetu registrovano tek nešto više od 28.000 osoba iz BiH, koje još uvijek imaju status izbjeglica.

Također, od ukupnog broja osoba koje još imaju status raseljenog lica, četvrtina nosilaca domaćinstava se izjasnila da se ne želi vratiti kućama. Gotovo svi oni, tačnije 89 posto njih trenutno živi u RS-u, a radi se o oko 7.300 porodica. Oko 1.000 porodica, koje se ne žele vratiti kućama, živi u FBiH, a preostalih jedan posto ih je u Brčko distriktu.

S druge strane, kako vrijeme prolazi, u domaćim institucijama se sve manje govori o ovom problemu i on kao da se polako stavlja “ad acta”.

Lazar-Prodanovic-111216

– Nažalost, tačno je da povratak postaje zaboravljena kategorija. Razgovarao sam, recimo, sa povratnicima u Tuzli, koji se žale na taj problem. Govori se da je slična situacija sa onima koji su se vratili u općine u RS-u, tako da je to jedna tužna priča, koja je na velika vrata uvedena 1996. godine, a koja nije do kraja iskreno dovedena do svog kraja. Postoji i regionalna inicijativa obnove i izgradnje kuća i stanova namijenjenih povratku, ali ni ona neće imati smisla ukoliko se ne obezbijede ekonomski uslovi za održivi povratak – smatra zastupnik SNSD-a u državnom Parlamentu Lazar Prodanović.

Održivi povratak

Kada se govori o održivom povratku, osim izgradnje i obnove stambenih jedinica, on podrazumijeva i stvaranje uslova za zapošljavanje povratnika, te izgradnju infrastrukture. Upravo je neispunjavanje ovih uslova bila najveća prepreka povratku ljudi u prijeratne domove.

– Proces povratka jeste zaboravljen i mislim da se on više ne može ni oživjeti. Proteklo je mnogo godina od rata, ljudi su zasnovali porodice na drugim mjestima. Ono što treba uraditi je da se omogući svima kojima to žele i povratak i da ostatak života provedu dostajanstveno. Radi se, uglavnom, o starijim osobama, jer vrlo mali broj mladih ljudi će se odlučiti da se vrate – tvrdi delegat HSS-a u Domu naroda BiH Mario Karamatić.

Da proces povratka lagano pada u zaborav potvrđuju i navodi iz pomenutog izvještaja Ministarstva za ljudksa prava, izbjeglice i raseljene osobe, u kojem se navodi da su finansijska sredstva, koja svake godine iz svojih budžeta moraju obezbijediti entiteti, sve manja i manja, a da lokalne zajednice uopće ne učestvuju u finansiranju povratka.

(Faktor.ba)

KOMENTARI