instant fap
NaslovnicaBiH

Ima li otpornih na štelu?

Ima li otpornih na štelu?

Novinari Centra za razvoj medija i analize gotovo tri mjeseca prikupljali su podatke iz 2.000 slučajeva javnih nabavki, te došli do zanimljivih podataka koji kažu da je Elektroprivreda BiH najveći prekršilac Zakona o javnim nabavkama u 2012. godini, a slijede je Elektroprivreda RS-a, Vlada distrikta Brčko, BH Telecom, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Klinički centar Banja Luka, Željeznice RS-a, ministarstva unutrašnjih poslova KS-a i RS-a.

 

Smanjena transparentnost

Eldin Karić, direktor projekta Account, ističe da prvi put u BiH raspolažemo podacima iz kojih se jasno vidi na koji način se krše procedure javnih nabavki, koliko je ljudi uložilo žalbe te da li se njihova transparentnost smanjila ili povećala. Podaci pokazuju da Elektroprivreda BiH ima 97 rješenja koja su donijeta u korist žalilaca. Zatim, transparentnost javnih nabavki u cijeloj državi iz godine u godinu se smanjuje. Razlog tome je činjenica da je novčana cenzura za predmetne nabavke roba i usluga podignuta sa 30.000 na 50.000 maraka.

Semir Mujkić, novinar portala žurnal.ba, koji je ujedno i jedan od istraživača na ovom projektu, smatra da bi jedan od razloga zašto su javna preduzeća ta koja najviše krše pomenuti zakon mogao biti taj što ona imaju na raspolaganju puno više novca u odnosu na druge institucije, vrše puno više nabavki, a samim tim imaju i više žalbi.

– To ih ne bi smjelo opravdati, s obzirom na to da svi oni imaju odjele za javne nabavke i ljude koji su stručnjaci i morali bi znati sve o tome. Iz nekih primjera je vidljivo da su upravo ti ljudi uradili ono što se u udžbenicima o korupciji u javnim nabavkama navodi kao negativan primjer, a to je da toliko detaljno opišete proizvod koji nabavljate da ga samo jedan proizvođač ima, ističe Mujkić.

Ugroženi uzbunjivači

Ono što posebno zabrinjava jeste podatak da ukoliko uposlenik neke firme prijavi korupciju na svom radom mjestu, može očekivati niz neugodnih iskustava poput isključivanja iz radnog odnosa, lošije ocjene rada, suspenzije sa poslova, mobinga itd. Najra Krvavac iz Centra za odgovornu demokratiju Luna pojašnjava da je jedini način da se zaštite lica koja prijave korupciju, izrada nacrta zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju. Na državnom nivou, predlagač ovog zakona trebao bi biti Bariša Čolak, ministar pravde BiH, a na federalnom nivou, najvjerovatnije premijer FBiH.

– U BiH u ovom trenutku poznato je 30 ljudi koji su dokumentovano prijavili korupciju. Najpoznatiji slučaj uzbunjivača u BiH je slučaj Višnje Marilović, koja je prijavila pronevjeru 3 miliona KM u Centru Skenderija, a potom je doživjela odmazdu, te bila otpuštena, podsjeća Krvavac.

KOMENTARI