U otvorenom razgovoru sa urednicom Sanelom Prašović Gadžo Muhedin ef. Spahić govorio je o završenim pripremama za 7. maj, odnosno otvaranje džamije Ferhadija:
„Jesu. Mi smo zadovoljni proteklim aktivnostima i očekuje nas svečanost otvaranja Ferhadija džamije u Banjoj Luci.“
Urednica Sanela Prašović Gadžo podsjetila je na datume kada je minirana i srušena džamija Ferhadija ‘93., dan kada je trebao biti položen kamen temeljac za obnovu i kada se desio incident gdje je gospodin Murat Badić smrtno stradao 2001. g. i sada 2016. godine Ferhadija konačno otvara vrata, na šta je Muhedin ef. Spahić rekao:
„Slušajući vas prisjećam se svog proteklog vremenskog perioda. Kada vi spominjete ‘93. godinu ja sam tada bio mlad, 7 godina. Kad se polagao kamen temeljac tek samo krenuo u Medresu, ali završivši Fakultet islamskih nauka zaposlio sam se ovdje u Medžlisu Islamske zajednice Banja Luka i evo spletom okolnosti i tako je htio dragi Bog da se poklopi da 2016. godine bude subota i da smo naišli na jedno veliko razumijevanje od strane Rijaseta Islamske zajednice i našeg reisu-l-uleme da taj dan svečano otvorimo Ferhadija džamiju.“
Na upit urednice Sanele Prašović Gadžo šta moraju Bošnjaci naučiti iz datuma 7. maj, efendija Spahić je kazao:
„Pitanje je veoma dobro, svako od nas treba da bude vezan za taj dan. Ova odluka o proglašenju 7. maja Danom džamija je veoma dobra, ali vjerujem da mi u našim osjećajima, u našoj islamskoj tradiciji Bošnjaka treba duboko urezati taj datum, da ga obilježavamo, da jednostavno imamo sjećanje šta se desilo. Vjerujte mi, ova džamija Ferhadija je najljepša džamija na Balkanu i kada pomislite kako je neko mogao najljepšu džamiju srušiti i neka to bude simbolika. Naravno, nije samo Ferhadija srušena, srušeno je dosta džamija, po podacima Islamske zajednice 614, ali mi smo u našem Medžlisu 90% posla na obnovi naših džamija završili, od ukupno 16 porušenih džamija u Banjoj Luci njih 15 je završeno, 11 ih je svečano otvoreno i Ferhadija je pripremljena za otvaranje.“
U emisiji Interview20 Muhedin ef. Spahić govorio je o Medžlisu Islamske zajednice u Banjoj Luci:
„Medžlis Islamske zajednice Banja Luka prostire se na teritoriji grada Banja Luke i teritorijama općina Čelinac i Laktaši. Na području Medžlisa imamo 23 džamije, redovnih članova Islamske zajednice imamo 3.000 i to je pokazatelj da mi po našim evidencijama imamo oko 10.000 Bošnjaka na području ovog Medžlisa, ali naravno nisu to relevantni pokazatelji uzmemo li činjenicu da je dosta naših Bošnjaka, naših džematlija prijavljeno negdje vani, većinom u Skandinaviji ili u Federaciji, ali većinu godine provode ovdje u Banjoj Luci.“
O tome kako će na dan svečanog otvaranja Ferhadija džamije teći protokol, bila je također jedna od tema ovog izdanja emisije Interview20:
“Organizacioni odbor za svečano otvaranje Ferhadija džamije koji je imenovao Rijaset Islamske zajednice u BiH je poslao instrukciju putem organa Islamske zajednice da se dolazi organizirano, vjernici koji žele da tog dana prisustvuju svečanom otvorenju Ferhadija džamije da dolaze organizirano i izvrše prijavu u nadležnom Medžlisu, a mi smo iz Banjaluke poslali akreditacije i prilikom ulaska u grad vozilo koje budu dolazilo i na kojem budu akreditacije biće adekvatno usmjereno na odgovarajuća mjesta. Organizaciju ovog dijela najviše će iznijeti policijske strukture ovdje u Banjoj Luci i želimo da na ovakav način pokažemo da smo organizirani i naravno da prilikom našeg dolaska sačuvamo ugled Islamske zajednice i dostojanstvo muslimana.“
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka, Muhedin ef. Spahić u razgovoru sa urednicom Prašović Gadžo govorio je i o donatorima:
“Zbog dužine trajanja projekta i ljudi koji su pomogli ovaj projekat, objavili smo spisak vakifa Ferhadija džamije, a po pravilu Vakufske direkcije svako fizičko i pravno lice koje uplati 1000 KM za neki projekat je vakif. Mi smo u našim islamskim infomativnim novinama ‘Preporod’ objavili taj spisak, da ne bismo propustili nekoga, jer su donacije lijegale na više računa, ako smo nekoga propustili onda smoj taj spisak objedinili i napravili smo ploču vakifa u haremu Ferhadija džamije, ona je istaknuta i svako onaj ko je učestvovao u obnovi Ferhadije novčano se može naći tamo. Najveći donator je Turska agencija za razvoj i koordinaciju TIKA, koja je uložila 2.300.000 KM, drugi su Vlada Republike Srpske, a bitno je naglasiti da imamo veliki broj vakifa pravoslavne vjeroispovijesti, ali su oni željeli ostati anonimni.“
Na pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo šta za grad Banja Luku znači obnovljena Ferhadija, Muhedin ef. Spahić je odgovorio:
„Ona je već sada jedan objekat koji je uvršten u turističku ponudu grada Banja Luke i mi već od turističke zajednice grada primamo organizirane grupe turista u posjetu, ona ne samo da je vjerski objekat ona je i kulturni historijski spomenik pod zaštitom države UNESCO-a, to je bitno spomenuti. Kada razgovaramo sa ljudima u Banjoj Luci uvijek ćete naći pozitivnu priču za Ferhadiju, kada se oni sjećaju svojih mladih dana i ašikovanja, uvijek su ti sastanci počinjali oko Ferhadije.“
Kako ocjenjuje međureligijski dijalog u Banjaluci bilo je također jedno od pitanja urednice Sanele Prašović Gadžo na šta je Muhedin ef. Spahić kazao:
„Međureligijski dijalog bi trebao biti bolji, on je dobar, ali bismo trebali određene projekte zajedno raditi i da realizacijom tih projekata pošaljemo pozitivnu poruku svim našim narodima ovdje. Imamo saradnju i komunikaciju, ali to treba dići na viši nivo, jer je meni lakše kao imamu ovdje poslati poruku u Banjoj Luci kada se sastanem sa svojim kolegom iz Pravoslavne i Katoličke crkve. Mi imamo odbor za međureligijsku saradnju na lokalnom nivou, ja sam ranije s pozicije sekretara muftijstva banjalučkog učestvovao u seminarima, u počecima i valja nam nastaviti s tim aktivnostima.“
U emisiji Interview20 Muhedin ef. Spahić odgovorio je na direktno pitanje urednice Sanele Prašović Gadžo koliko vjere ima u politici, a koliko politike u vjeri:
„Pitanje je složeno, bitan je pristup i vjerskog službenika i onog koji se bavi politikom, Ako to svako od nas razumije na način čestitosti, da se svakom poslu treba predano pristupiti, pa evo i u vašoj profesiji, onda će to izaći na dobro, jer dragi Bog od nas traži da budemo perfektni u svemu, kad radimo nešto to radimo kako treba.“
Osman ef. Kozlić, banjalučki muftija u emisiji Interview20 govorio je o tome šta za njega osobno znači otvorenje Ferhadija džamije:
„Za mene osobno znači skidanje jednog velikog tereta i bremena odgovornosti, jer sam time preokupiran od kada sam došao ovdje skoro 2 godine. Pokušao sam nametnuti jednu priču u smislu da je ovo veoma značajno, ne samo za muslimane Bošnjake koji ovdje žive širom BiH, nego i za pripadnike drugih naroda i vjeroispovijesti da je to dio njihove kulture. Ovo ima širok društveni značaj. Mislim da će ovo biti jedan događaj koji će za sve nas u BiH značiti puno i biti jedna prekretnica, poruke sa ovog događaja će poslati jednu posve drugačiju sliku iz Banja Luke.“
Na upit urednice Sanele Prašović Gadžo koliko je Ferhadija prekretnica i u napretku suživota na ovim prostorima, Osman ef. Kozlić je rekao:
„Jednom sam rekao da je ona kao nekakav magnet, tako je ljudi ovdje doživljavaju i mi koji ovdje ulazimo i kad je gledamo divimo se njenoj ljepoti, kad uđete u nutra onda vam izgleda ljepša iznutra. Kada smo skinuli ograde i kad je narod počeo ulaziti, puštali smo ih da po prvi put vide kako je u unutrašnjosti džamije. Ona je kao magnet koji privlači sve koji navrate u Banja Luku, ona je poput Starog mosta u Mostaru, nešto što je neraskidivo vezano za grad Banja Luku. Kad bi kazali Kastel, Ferhadija, Pravoslavni hram, nešto što je Banjoj Luci nedostajalo od onda kada je srušena i sada ponovo izgrađena. Sasvim je druga klima od kada je ona otvorila svoja vrata. Želimo da ovaj događaj bude čisto vjersko-kulturni događaj i da na kraju to bude jedna dobra poruka u ovoj našoj sumornoj stvarnosti.“
Armin Džindo, građevinar koji je nadgledao radove obnove pomagao je i srce darovao u tom poslu, otkrio nam je koliko je teško bilo pronaći, iskopati i donijeti kamene ostatke Ferhadija džamije:
„Sa radovima na Ferhadiji džamiji počeli smo iznalaženjem kamena, odnosno materijala artefakta, po saznanjima i traženju došli smo do saznanja da su fragmenti bili jedno 8 km na deponiji smeća u naselju Ramići. Bilo je nekoliko teškoća, prvo doći do saznanja gdje je taj materijal uklonjen, kada je džamija nažalost minirana 1993. godine u dan-dva je sav materijal odnešen, međutim nije samo sa Ferhadije, isti dan je minirana i džamija Arnaudija, a mjesec i po dana kasnije i džamija Gazanferija. Kada smo došli do saznanja gdje su artifakti, odnosno materijal Ferhadija džamije mi smo naišli na ostatke sve tri džamije što nam je stvorilo dodatne teškoće bez obzira na veselje što smo naišli na te stare dijelove. Intencija arhitekata u dogovoru sa Zavodom za zaštitu spomenika i relevantnim organima bila je da se džamiji Ferhadiji pristupi na jedinstven način takozvanom faksimilskom rekonstrukcijom, odnosno anastilozom što znači da se ugradi sav rapsoloživi nađeni kamen i da se pristupi gradnji shodno kako se gradilo prije više od 400 godina. Cirka 60 posto imam pravo reći da je ugrađeno starog kamena u Ferhadiju.“
Ovo izdanje emisije Interview 20 možete pogledati na sljedećem linku:
KOMENTARI