Predsjedništvo BiH je u proteklih 16 mjeseci djelovalo kao stabilizator i inicijator pozitivnih procesa i promjena. Nastavit ću raditi ono što sam u tom smislu radio i do sada. BiH je pokrenuta iz reformskog zastoja i ekonomske letargije koji su trajali godinama.
Razgovarao: Elvir HUREMOVIĆ
Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik najjače političke partije u našoj zemlji Stranke demokratske akcije (SDA), u intervjuu za Faktor govorio je o nizu aktuelnih pitanja. Ovo je prvi Izetbegovićev intervju nakon što je preuzeo funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
FAKTOR: Gospodine Izetbegoviću, preuzeli ste predsjedavanje Predsjedništvom BiH. Kako biste ocijenili trenutno stanje u kojem se nalazi BiH, ali i Bošnjaci u njoj? Gdje smo trenutno u odnosu na, recimo, prije pet ili deset godina?
IZETBEGOVIĆ: Prije deset godina srušen je Aprilski paket ustavnih promjena, a odmah zatim propuštena i šansa da se postigne valjana reforma policije, što je ohrabrilo antireformske snage oličene u agresivnoj politici Milorada Dodika, i uzrokovalo dugi period reformskog zastoja i tinjajuće krize u našoj zemlji. Ova depresivna faza je završena sa oktobarskim izborima 2014. godine, formiranjem proreformske koalicije koja sadrži snažnu komponentu stranaka iz entiteta RS koje žele stabiliziciju prilika u zemlji i oživljavanje reformskih procesa u BiH. Reformski procesi su pokrenuti u protekloj godini i idu u pravom smjeru, a rezultati su već vidljivi. Naša država se vratila na evropski put. Predajom zahtjeva za članstvo u EU potvrdili smo napredak koji je nova vlast postigla u posljednjoj godini u okviru novog pristupa Evropske unije, koji je otpočeo izjavom Predsjedništva BiH o opredijeljenosti institucija na svim nivoima vlasti za sprovođenje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, a zatim usvajanjem Reformske agende.
FAKTOR:Šta će biti Vaši prioriteti tokom predsjedavanja?
IZETBEGOVIĆ: Predsjedništvo BiH je u proteklih 16 mjeseci djelovalo kao stabilizator i inicijator pozitivnih procesa i promjena. Nastavit ću raditi ono što sam u tom smislu radio i do sada u svojstvu člana Predsjedništva i predsjednika vodeće političke stranke u BiH. Prioritet je realizacija Master plana procesa integrisanja BiH u Evropsku uniju koji je Predsjedništvo BiH usvojilo i čiji cilj je ekonomska i socijalna stabilizacija, jačanje tržišne ekonomije, jačanje vladavine prava, jačanje funkcionalnosti i efikasnosti institucija na svim nivoima vlasti. Time bismo ispunili ključne uslove za napredovanje na evropskom putu, stjecanje kandidatskog statusa i otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, ali bi, što je najbitnije, bilo popravljeno stanje u državi i prilike u kojima građani žive. Cilj koji je Predsjedništvo BiH postavilo je dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u EU do kraja 2017. godine. Da bismo taj cilj ostvarili, u predstojećem periodu moramo zadržati pozitivni momentum koji smo postigli i osigurati da se reformski procesi nastave kretati naprijed, bez zastoja, bez gubljenja vremena.
FAKTOR: Možemo li nakon predaje aplikacije za EU očekivati i povoljne vijesti koje se tiču puta BiH prema NATO-u? Može li se očekivati pokušaj Rusije da utječe na taj proces?
IZETBEGOVIĆ: BiH još uvijek nije u potpunosti ispunila tzv. Talinski uslov za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u i preuzimanje prvog Godišnjeg programa u okviru Akcionog plana. Od ukupno 63 vojne lokacije koje je Predsjedništvo BiH proglasilo perspektivnim za Oružane snage BiH, dosada su pravosnažno uknjižene 23 lokacije u entitetu Federacija, dakle više od trećine od ukupnog broja, ali u entitetu RS nije uknjižena niti jedna. Proces knjiženja će se nastaviti, a važno je naglasiti da su Oružane snage BiH u posjedu svih 63 lokacije i da ih nesmetano koriste u punom kapacitetu. Oružane snage BiH su se pokazale kao veoma kredibilan i pouzdan partner NATO-a i Ujedinjenih nacija u međunarodnim mirovnim misijama i sigurnosnim operacijama, posebno u Afganistanu, a aktiviranje Akcionog plana za članstvo bi nam omogućilo da dostizanjem odgovarajućih NATO standarda, uključujući odgovarajući stepen interoperabilnosti, nastavimo da unapređujemo naše sposobnosti i kapacitete da doprinosimo NATO misijama. Ukoliko do kraja maja uspijemo završiti i usvojiti dokument Pregled odbrane, cijenim da bi nam to povećalo izglede za aktiviranje Akcionog plana i preuzimanje prvog Godišnjeg programa tokom ove godine, a nastavak i završetak knjiženja preostalih vojnih lokacija bi onda mogao postati sastavni dio prvog Godišnjeg programa. Napredak BiH na putu ka NATO-u donosi daljnje stabiliziranje prilika u zemlji, ali i u regionu. Vjerujem da države koje imaju najveći utjecaj na odluke unutar NATO saveza također trebaju stabilniju BiH čiji je put ka članstvu u NATO-u izvjestan i nije u zastoju. Imajući u vidu sve sigurnosne prijetnje i izazove sa kojima se suočavamo, od izuzetne je važnosti da BiH snažno nastavi proces integracije u NATO i u konačnici postane dio euroatlanskog sistema kolektivne sigurnosti. Potrebno je zadržati momentum i uložiti snažan diplomatski napor da se ovi argumenti prepoznaju od strane članica NATO-a. Eventualni pokušaj Rusije da utječe na odluke NATO bi trebao djelovati otrežnjujuće za članice NATO-a i doprinijeti da se što prije donese odluka o aktiviranju našeg Akcionog plana za članstvo.
FAKTOR: Predsjednik RS-a i lider SNSD-a Milorad Dodik ne odustaje od svađalačke retorike i politike, još prijeti referendumima, naoružava policiju dugim cijevima, negira bosanski jezik… Vidimo i da se paravojne, četničke jedinice javno okupljaju. Imamo li razloga za strah i zabrinutost?
IZETBEGOVIĆ: Naravno da ima razloga za brigu, ali jedno je sigurno: Dodik će se sve više baviti sobom i stanjem u entitetu RS. Napadi na BiH i Bošnjake mu neće pomoći da stabilizira prilike u vlastitom dvorištu, pa će ih bivati sve manje. U manjem bh. entitetu se sve teže živi, urušavaju se čitavi sistemi na kojim počiva stabilnost. Dodiku treba stabilna BiH, treba mu saradnja sa Međunarodnim monetarnim fondom, a to znači i sa međunarodnom zajednicom, treba mu napredak na evropskom putu, kako bi došao do evropskih fondova. Narod se mora zaposliti i nahraniti, ne možete ga dovijeka zavaravati nacionalističkom i svađalačkom retorikom.
FAKTOR: Očekujete li da će presuda Radovanu Karadžiću dodatno usložniti situaciju u BiH? Kako to prevazići?
IZETBEGOVIĆ: Bit će nervoze, nacionalističkih reakcija, ali će to proći. Najteži zločini zahtijevaju najtežu kaznu za one koji su ih počinili i koji su za njih odgovorni.
FAKTOR: Je li pogrešan utisak da su odnosi sa Srbijom u svojevrsnoj stagnaciji? Čini se da premijer Vučić ne odustaje od dvostruke igre – retorički se odriče politike iz 90-ih, a istovremeno podržava snage u entitetu RS koje zagovaraju takvu politiku.
IZETBEGOVIĆ: Vučić pokušava spojiti i pomiriti politike koje izgledaju nespojive, ali se, na kraju krajeva, moraju spojiti i pomiriti. U njegovoj retorici često ima dvosmislenosti i kontradikcije, što zbunjuje i nervira Bošnjake, ali bude i dobrih poruka i korisnih poteza. Naprimjer, ako je on zaista utjecao na odustajanje od nekih opasnih referenduma planiranih u entitetu RS, onda nam je svima učinio uslugu.
FAKTOR: Predsjedništvo BiH je nedavno boravilo u Hrvatskoj. Prije posjete pojavile su se spekulacije o tome da zvanični Zagreb ima plan po kojem bi podržao BiH na putu prema EU, a zauzvrat tražio rješavanje tzv. „hrvatskog pitanja“. Tvrdi se da ste i Vi upoznati s tim planom. Koliko u svemu ima istine?
IZETBEGOVIĆ: Radi se o čistoj spekulaciji od koje se predsjednica Grabar-Kitarović ogradila tokom posjete i naših razgovora. Ne postoji nikakav plan. Postoji spremnost Hrvatske da podrži BiH na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu, bez ikakvih uslovljavanja.
FAKTOR: Godinama se položaj Hrvata u BiH nameće kao krupan problem. Postoji li rješenje koje bi zadovoljilo sve u BiH?
IZETBEGOVIĆ: Položaj Hrvata u BiH nije nikakav problem. Dapače, u mnogim segmentima su Hrvati privilegovani u odnosu na brojnije konstitutivne narode, recimo po broju funkcija koje drže u ministarstvima, agencijama i općenito u državnim strukturama na svim nivoima vlasti. Problem je izbora hrvatskih predstavnika, naročito u entitetu RS. Na državnom nivou taj problem imamo samo sa izborom članova Predsjedništva BiH, i on može biti riješen kroz implementaciju presude Sejdić-Finci.
FAKTOR: Jedno od pitanje koje trenutno najviše zanima javnost u BiH je: može li koalicija SDA-SBB opstati bez obzira na ishod „slučaja Radončić“? Koliko su aktuelni procesi, prije svega provođenje reformi i euroatlanski put, uslovljeni opstankom koalicije SDA-SBB?
IZETBEGOVIĆ: Brzina reformskog napretka naše zemlje zavisi od opstanka koalicije i intenziteta saradnje ovih dviju stranaka. Zato SDA čini sve da tu koaliciju sačuva i unaprijedi. Nadam se da će i Fahrudin Radončić izdržati izazove i pritisak situacije u kojoj se nalazi, i zadržati dosadašnji konstruktivan odnos prema koaliciji i potrebi stabilizacije stanja u zemlji.
FAKTOR: Otprilike je prošla godina od efektivnog preuzimanja vlasti koalicije koju predvodi SDA. Jeste li zadovoljni onim što su do sada uradili Vijeće ministara, Vlada FBiH i kantonalne vlade koje predvode kadrovi Vaše stranke?
IZETBEGOVIĆ: Zadovoljan sam. Sačuvana je stabilnost, radi se intenzivno i problemi se rješavaju. BiH je pokrenuta iz reformskog zastoja i ekonomske letargije koji su trajali godinama. Reformska agenda se provodi, BiH je predala zahtjev za članstvo u EU, svi ekonomski pokazatelji su pozitivni i bilježe rast. U porastu je bruto nacionalni proizvod, industrijska proizvodnja, investiranje u poljoprivredu, raste izvoz, broj turista, broj zaposlenih, rastu prihodi od indirektnih i direktnih poreza itd. Naravno, ovaj porast je još uvijek mali i ne osjete se markantne pozitivne promjene u svakodnevnom životu građana, ali trendovi su, nakon višegodišnje stagnacije i nazatka, jasni i pozitivni. Vlade na svim nivoima, a naročito Federalna vlada i Vijeće ministara su uložili ogroman napor da to bude tako. Treba pogledati koliko su održali sjednica, predložili zakona i donijeli odluka, obavili sastanaka, putovanja i posjeta. Vijeće ministara je u posljednjih par mjeseci dobilo pohvalu Delegacije Evropske unije u BiH i nevladine organizacije Centra civilnih inicijativa za rad i postignute rezultate, pohvale kakve vlast rijetko i teško dobija. Ovo dovoljno govori samo za sebe.
FAKTOR: I do sada ste značajno pomogli u privlačenju stranih investicija u BiH. Između ostalog, pokrenuti su procesi za dolazak kapitala iz Katara, Turske, Azerbejdžana, Saudijske Arabije… Da li će diplomatska aktivnost biti proširena i na druge prijateljske zemlje?
IZETBEGOVIĆ: Već jeste. Uporno radimo na olakšavanju viznog režima, otvaranju direktnih avionskih linija i privlačenju turista i investicija. Uvjeren sam da ćemo u slijedećoj deceniji svjedočiti ogromnom prilivu sredstava kroz investicije i dolazak turista iz zemalja Zaljeva i općenito islamskog svijeta. BiH posjeduje izvanredne resurse i prirodne ljepote. Za intenzivno investiranje je potrebna i dobro uređena država koja garantuje sigurnost i stabilnost, što ćemo postići reformama koje provodimo na putu ka članstvu u Evropskoj uniji i NATO savezu. Naš istinski cilj je da naredna decenija bude decenija napretka. Vrijeme je za to.
FAKTOR: Oko rješenja za Mostar podiglo se dosta prašine. Opozicija, ali i HDZ optužuju SDA da želi podijeliti Mostar. Šta je suština SDA-ovog rješenja za Mostar i zašto se HDZ tome protivi?
IZETBEGOVIĆ: Optuživati SDA da želi podijeliti bilo šta u BiH je besmislica. SDA je organizovala odbranu cjelovitosti zemlje i najznažnije radila na njenoj reintegraciji nakon rata. U Mostaru SDA želi sačuvati minimalan dio zaštitnih mehanizama sadržanih u Dejtonskom mirovnom sporazumu koji onemogućavaju etničku dominaciju. Mostar je, u skladu sa dejtonskim rješenjem, bio organizovan u šest općina, koje su imale klasične ovlasti i punu administrativnu strukturu. Ono za što se danas zalaže lokalna SDA, i u čemu je podržava rukovodstvo stranke, jeste jedinstven Grad Mostar, sa jedinstvenom administracijom, sa jedinstvenim budžetom, sa jedinstvenom strategijom ekonomskog razvoja, sa jedinstvenim urbanističkim i prostornim planom, jedinstvenim sistemom javnog prometa i zajedničke infrastrukture, poput komunalnih i javnih preduzeća. Sve što se traži jeste zadržavanje određenog stepena lokalne samouprave i nadležnosti na nižem nivou ispod nivoa Grada, prvenstveno kada je u pitanju provođenje prostornih planova i odlučivanje o raspolaganju i korištenju gradske imovine i prihoda koji se ostvaruju po bilo kom osnovu od imovine i imovinskih prava. To bi omogućilo ravnomjeran i nesmetan razvoj onih područja Grada Mostara u kojima žive Bošnjaci, što do sada nije bio slučaj. SDA se zalaže za jedinstven Grad Mostar, koji je organizovan po evropskim principima lokalne samouprave, a ne po unitarnom i centralističkom modelu u kojem su apsolutno sve nadležnosti koncentrisane na nivou grada i u kojem bi mostarski Bošnjaci bili majorizirani i ne bi imali nikakva prava da odlučuju o ekonomskom razvoju i drugim životnim pitanjima koja se tiču isključivo područja u kojima oni žive.
(Faktor.ba/Foto: M. Živojević, V. Hasanbegović)
KOMENTARI