Bh poslodavci konstantno traže pojednostavljenje procedure za zapošljavanje stranaca.Za sada u Bosnu i Hercegovinu dolazi neznatan broj radnika iz drugih država. Barem legalno.
Sa jedne strane, ovo je rezultat niske stope ekonomskog rasta i nerazvijene ekonomije u našoj zemlji, dok sa druge strane postoji niz barijera, od niskih kvota za radne dozvole, do nekih drugih proceduralnih razloga, ali i samog poslovnog okruženja koje je destimulirajuće za rad – kako za domaćeg, tako i za inostranog radnika.
Inostrana radna snaga je dobra za povećanje potencijala ekonomskog rasta, ali i unaprijeđenje drugih ekonomskih indikatora, poput produktivnosti rada. Alternativa toj opciji je dalja automatizacija rada, uvođenje mašina, ali domaći poslodavci nemaju dovoljno sredstava za takva kapitalna ulaganja, pa s eodlučuju za uvoz strane radne snage.
Prema podacima iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, a na temelju podataka pristiglih iz entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, ukupan broj radnih dozvola koje su izdate strancima u Bosni i Hercegovini iznosio je u 2021. godini 2.775, a u 2022. godini 3.780 radnih dozvola, što predstavlja povećanje od 36,22%, saznaje BUKA.
Najveći broj stranaca koji imaju radne dozvole u BiH u prošloj godini su državljani Turske (22,78%), a nakon njih slijede državljani Srbije (17,46%), Hrvatske (4,47%), Kine (4,47%) i Kuvajta (3,62%), stoji u objavljenom dokumentu Ministarstva bezbjednosti BiH “Migracioni profil 2022”
U 2022. godini uočava se, za većinu prezentovanih zemalja, trend rasta izdatih radnih dozvola u BiH u odnosu na 2021. godinu, izuzev državljana Hrvatske, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Najveći skok u postocima bilježi dolazak stranih radnika iz Indije i to za 510% u odnosu na godinu prije, odnosno sa 20 na 122 radnika. Zatim slijedi povećan broj radnika iz Bangladeša za skoro 300%, odnosno sa 31 na 123 radnika.
Najveći broj radnika koji su došli da rade u Bosnu i Hercegovinu ima visoku stručnu spremu (34%), nakon čega slijede oni sa srednjom stručnom spremom (29%), te nekvalifikovani i polukvalifikovani radnici (18%), što je skoro isti slučaj i u prethodnim godinama kada su u pitanju visoka i srednja stručna sprema.
Najveći broj dozvola izdat je u građevinarstvu 884 (23%), trgovini 560 (15%), umjetnosti 370 (10%), poslovanje nekretninama 356 (9%), prerađivačka 312 (8%), ostalim uslužnim djelatnostima 236 (6%), obrazovanju 163 (4%) i vađenju ruda i kamena 157 (4%), što predstavlja 79% od ukupnog broja izdatih radnih dozvola.
KOMENTARI