Piše: Vedrana Maglajlija
“Jako često se u posljednje vrijeme dešava da se ljudi na planini izgube ili imaju nesreću. Zamislite da ste u takvoj situaciji, izgubili ste se, pali ste ili visite sa neke stijene usred planine. Sada zamislite da morate okrenuti tri ili četiri broja da dobijete pomoć, da vas neko spasi.”
To se upravo dešava bh. građanima, objašnjavaju iz Federalne uprave civilne zaštite, jer je Bosna i Hercegovina jedina zemlja uz Albaniju koja u Evropi nema jedinstveni operativni centar i jedinstveni broj 112 za poziv prema vatrogascima, policiji, hitnoj pomoći i ostalim službama za zaštitu i spašavanje ljudi.
Trenutno stanovnici entiteta Federacije BiH moraju okrenuti različite brojeve kako bi dobili neku od ovih službi, čime se ljudski životi u hitnim situacijama kada je svaka sekunda bitna dovode u opasnost.
“Imate situaciju da čovjek padne i da gubi svijest, možda ima još minutu da izgubi svijest, ako mu se desi da mora pozvati pet brojeva za to vrijeme, to je nemoguće, jer ne znate da li njemu trebaju vatrogasci, policija, da li mu je potrebno nešto drugo. Sa operativnim centrom 112 građani bi na jednom broju mogli da pozovu sve te službe koje su im potrebne”, kaže glasnogovornica Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Majda Kovač.
Godišnje bh. građani upute milion poziva prema hitnim službama, a u situacijama poplava, požara ili drugih elementarnih nepogoda još više.
Međutim, kako ne postoji operativni centar 112, nema ni protokola ni odgovornosti raznih službi u slučaju neke hitne situacije.
“Imali smo slučajeva kada su se zaista osjetile posljedice nepostojanja operativnog centra, recimo prošle godine kada se u Neretvi utopio jedan momak nije bilo adekvatne reakcije, jer ne postoji protokol za reagiranje, jer nema operativnog centra 112”, ističe predsjednik Saveza gorskih službi spašavanja BiH Zdenko Marić, navodeći primjer mladića za čijim se tijelom u Neretvi tragalo sedam dana, a njegova porodica se žalila na rad interventih službi.
Kako tvrdi Marić, trenutno na terenu vlada totalna konfuzija kada je u pitanju zaštita i spašavanje ljudi, a gorske službe spašavanja obično na planinama prve dolaze do onih kojima je pomoć potrebna.
“Obično kada se desi nesreća zove se policija i ovisno od dežurnog policajca koji se zatekne na smjeni, ovisno od njegove dovitljivosti, visprenosti, načina razmišljanja, pokreće se taj postupak zaštite i spašavanja. Mi izađemo na poziv i reagiramo odmah, uradimo intervenciju. Naravno da nam treba 112 radi uvezivanja kompletnog sustava zaštite i spašvanja ljudi u cijeloj BiH”, dodaje.
Ko je ‘najslabija karika’ u spašavanju
Uvođenjem ovog centra također bi se mogao pratiti rad i brzina službi te na taj način utvrditi “najslabija karika” u hitnim slučajevima.
“Tačno bi se znao raspored jedinica zaštite i spašavanja i zamislite koliko bi to povećalo sigurnost i koliko bi bio veći odaziv za vrijeme neke elementarne nepogode, i koliko biste imali odgovornosti kada neko zna da vi možete pratiti kretanje i brzinu službi. U Švedskoj su naprimjer radili jednu studiju kako poboljšati 112 i za pola minute ili jednu minutu su ubrzali dolazak hitnih službi i tako spasili mnoge živote”, kaže glasnogovornica FCUZ-a.
Na nivou države Bosne i Hercegovine trenutno postoji Operativni centar 112, ali kako dodaje Kovač, on služi za međunarodnu pomoć i građani ne mogu pozvati taj broj u slučaju nužde.
Spašavanje i zaštita ljudi u BiH, kao i u mnogim drugim slučajevima, svedena je na entitete i distrikt Brčko.
Tako je u Federaciji BiH formirana radna grupa koja će izraditi studiju uvođenja operativnog centra 112 na području ovog entiteta.
Kako navode stručnjaci u ovoj oblasti, studija će tačno definirati šta trebaju sadržavati operativni centri, koju opremu, koliko će biti potrebno radnih mjesta, u kojim kantonima će se nalaziti centri, budući da se može desiti da dva manja kantona imaju zajednički centar.
“Planirano je da do kraja 2016. godine sve aktivnosti na uvođenju operativnog centra 112 koje se rade u saradnji sa ministarstvom sigurnosti BiH budu završene. Jedino je potrebno osigurati finansijska sredstva, to se radi kroz proračun, donacije Evropske unije i UNDP, koji su rekli da bi podržali ovaj projekt, jer je to u interesu spašvanja života”, kaže Kovač.
Nedostaci za vrijeme poplava
Nedostatak sredstava je razlog zašto jedinstveni operativni centar 112 ne postoji ni u bh. entitetu Republika Srpska, tvrde iz Republičke uprave civilne zaštite.
Međutim, u ovom entitetu, za razliku od FBiH, građani moraju nazvati samo jedan broj kako bi dobili pomoć, ali on nije jedinstveni 112, nego 121.
“Postoje prostorije, imamo dio hardvera koji smo dobili u donaciji danske agencije DEMA, ali on nema softver i servere koji su najskuplji. Pronalaženjem nekog sponzora koji bi realizovao finansijski dio projekta, mi bi pristupili tom formiranju centra 112”, objašnjava Željko Janković, pomoćnik direktora Republičke uprave civilne zaštite.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo sigurnosti BiH nije dalo sredstva za opremanje centra.
“Ministarstvo je uložilo 3,5 do četiri miliona eura u opremanje svoja dva centra u Sarajevu i Tuzli, za RS nisu izdvojili ništa. Nije u funkciji ni ovaj centar ministarstva, jer vi sada kada pozovete 112 neće vam se javiti. On će imati svoju funkciju kada RS, FBiH i Brčko formiraju svoje centre, kada se te informacije budu slijevale u taj glavni centar. Ovako su uložene pare a on nema nikave ulazne informacije sa terena.”
Kako kažu iz Civilne zaštite, potrebno je nekih milion eura za opremanje centra 112, zbog velikih servera, ali i zbog toga što moraju postojati dva centra, jer u slučaju zemljotresa, poplave ili druge nesreće, ako se desi nešto jednom centru, drugi mora preuzeti funkciju.
“Recimo, za vrijeme poplava 2014. osjetio se nedostatak sistema 112 jer bi mi u novom centru imali mogućnost da na ekranu vidimo dešavanja na terenu i da kreiramo mjere koje bi preduzimali, mogli bi da kontrolišeme softverski situaciju na terenu, gdje treba evakuisati stanovništvo i slično”, zaključuje Janković.
Sa poplavama ili požarima Bosna i Herecegovina se suočava svake sezone, što ukazuje na još veću potrebu za sistemom 112, kojeg bh. entiteti neće dobiti ni ove godine.
Izvor: Al Jazeera
KOMENTARI