Djeca sve više slobodnog vremena provode mirujući u zatvorenim prostorima, uz računala, na kojima se igraju, gledajući televiziju. Istraživanja govore da djeca više vremena potroše na gledanje televizije nego na bilo koju drugu aktivnost, osim spavanja.
Tjelesna aktivnost osnovna je čovjekova potreba od njegova rođenja do kasne starosti. Savremeni uslovi života i rada zaokupljaju čovjeka, ograničavajući optimalni nivo tjelesne aktivnosti, zbog čega se mijenjaju i prehrambene navike. Upravo su to dva glavna razloga sve većeg broja pretile djece u društvu.
Pretilost je jedna od najrasprostranjenijih bolesti savremenog čovjeka, čiji su uzroci nedovoljna aktivnosti, nepravilna prehrana, genetski faktori, stil života, stres itd. Na žalost, pretilost je sve prisutnija u dječjoj dobi, što potvrđuje podatak da je ugroženo gotovo svako šesto dijete.
Broj pretile djece od 80-ih godina naovamo u stalnom je porastu i danas je udvostručen. Istraživanja su pokazala da je konzumacija slatkih pića i voćnih sokova glavni krivac pretilosti u djece i mladih. Uz to, na negativne utjecaje televizije i ostalih medija koji reklamiraju takve proizvode posebno su osjetljiva upravo djeca.
Djeca sve više slobodnog vremena provode mirujući u zatvorenim prostorima, uz računala, na kojima se igraju, gledajući televiziju. Istraživanja govore da djeca više vremena potroše na gledanje televizije nego na bilo koju drugu aktivnost, osim spavanja. Istodobno je utvrđeno da gledanje televizije proporcionalno utiče na količinu unesene nezdrave fast-food hrane, a smanjuje se unos zdravog voća i povrća.
Sistemski pristup od malih nogu
Ako se kod djece već od najranijih koraka ne stvori navika vježbanja, postaju neaktivna i podložna svim negativnim utjecajima savremenog života i rada u kasnijim fazama života. Zato je preporuka da se djeca predškolskog uzrasta najprije uključuju u organizirane programe u sklopu dječjih sportskih igraonica, što im omogućuje samostalno razvijanje intelektualnih i fizičkih sposobnosti putem igre i druženja.
Ako kod djece predškolske dobi na vrijeme razvijemo navike da budu tjelesno aktivni, možemo očekivati da će ih nastojati zadržati u nastavku života.
Primjerene sportske aktivnosti koje mogu služiti prevenciji pretilosti su: košarka, rukomet, nogomet, plivanje, gimnastika, skijaško trčanje i rolanje. Preporučuje se redovito vježbanje tri puta sedmično po jedan sat.
Mediji igraju važnu ulogu kada je posrijedi izgled, postavljaju pred mlade određene kriterije (primjer, mršavost je u modi – prije svega ekstremna mršavost), nameću im potrebu da što bolje izgledaju, budu u trendu. Rezultat je toga izgladnjivanje. Mladi se u toj dobi izgladnjuju da bi bolje izgledali jer nisu informirani o načinu gubljenja tjelesne težine i o tome koja je tjelesna težina dovoljna, odnosno za njih prihvatljiva. Valja ponovno istaknuti da se tjelesna težina smanjuje isključivo redovitim vježbanjem i pravilnom prehranom.
Da bi se uticalo na pretilost, treba vježbati svaki dan od 45 do 60 minuta. Početnicima se preporučuje da vježbaju postupno, bez obzira na odabranu vrstu tjelesne aktivnosti. Za početak neka biraju lakše i jednostavnije vježbe i provode ih tri puta sedmično.
Za osobe koje nemaju navike redovita vježbanja preporuka je da iz sjedećeg načina života najprije počnu hodati i šetati u prirodi na svježem zraku. Sljedeći je korak prelazak u žustro hodanje, a dužina i trajanje svakim se danom povećavaju. Zadnja je faza uključivanje u grupne programe vježbanja (npr. korektivna gimnastika, plivanje, aerobika u fitness centrima itd.). Pri izboru sadržaja tjelesne aktivnosti treba se voditi principima dobrovoljnosti, slobodnog odabira sadržaja i vremena, prilagođenog opsega opterećenja i kontinuiranosti.
Nikad nije kasno da se uključite u bilo koji oblik tjelesne aktivnosti jer ništa nije gore od neaktivnosti.
Neaktivnost kod mladih dovodi do usvajanja loših navika koje će se kasnije negativno odraziti na zdravlje.
vasezdravlje.com
KOMENTARI