Haški tribunal odbio je zahtjev Radovana Karadžića da na polovini suđenja bude oslobođen, utvrdivši da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodilo optužbe za genocid u sedam općina u BiH.
Sudsko vijeće utvrdilo je da su tužioci u dokaznom postupku izveli dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se mogla utvrditi Karadžićeva krivica za zločine iz ostalih deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici u julu 1995.
Za prvu tačku optužnice – koja je Karadžića teretila za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik – po nalazu sudija, tužioci nisu podnijeli dovoljno dokaza.
“Iako je predočeno dovoljno dokaza da su srpske snage u tim općinama počinile progon, masovna ubistva i istrebljenje, nije dokazano da su pritom imale genocidnu namjeru, odnosno da su pokušale da muslimane i Hrvate unište u potpunosti ili djelimično kao etničke grupe, što je uslov za krivično djelo genocida”, rekao je sudija O-Gon Kwon, predsjedavajući Vijeća.
Poslije današnje odluke, suđenje Karadžiću bit će nastavljeno 16. oktobra, kada će on započeti odbranu za preostalih deset tačaka optužnice, kojima mu je na teret stavljen genocid nad više od 7.000 Bošnjaka u Srebrenici, progon bošnjačkih i hrvatskih civila širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UN-a za taoce, u periodu od 1992. do 1995. godine.
“Vijeće je utvrdilo da bi se na osnovu predočenih dokaza Tužilaštva, ukoliko bi bili prihvaćeni, moglo zaključiti van svake sumnje da su snage bosanskih Srba počinile genocid nad muslimanskim civilima u Srebrenici”, kazao je sudija Kwon.
On je naveo da su srpske snage, po zauzimanju Srebrenice u julu 1995. godine, prema “obimnom dokaznom materijalu”, na sistematski način “ubile značajan broj vojno sposobnih muslimanskih muškaraca”, a žene, djecu i starce nasilno protjerale, u okviru udruženog zločinačkog poduhvata u cilju “eliminacije bosanskih muslimana iz Srebrenice”.
Na “genocidnu namjeru” Karadžića i drugih predstavnika vlasti Republike Srpske da potpuno ili djelimično unište srebreničke muslimane, kako je rekao Kwon, ukazuju, po predočenim dokazima, “sistematska priroda zločina” i broj žrtava, kao i to što su srpske snage “pokušale da ubiju svakog vojno sposobnog muslimana”.
Nasuprot Karadžićevoj tvrdnji, Vijeće je utvrdilo da postoji mnoštvo dokaza da je VRS, pod njegovom vrhovnom komandom, od proljeća 1992. do jeseni 1995. držala Sarajevo u opsadi, terorišući i masovno ubijajući civile u nezakonitim nasumičnim artiljerijskim i snajperskim napadima.
Sudije su zaključile i da postoji dovoljno dokaza da su snage bosanskih Srba sprovele progon i istrebljenje Bošnjaka i Hrvata u 20 opština širom BiH, “ubistvima, deportacijama i uništavanjem” nesrpske imovine, kulturnih i vjerskih objekata.
Na osnovu do sada predočenih dokaza, Karadžić bi mogao biti proglašen krivim i po posljednjoj tački optužnice, koja ga tereti za uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce.
Statusna konferencija u postupku protiv Karadžića zakazana je za 3. septembar, javio je BIRN.
Suđenje Karadžiću u Haagu počelo je krajem oktobra 2009. godine, a prvi svjedok je saslušan sredinom aprila 2010.
Tokom dokaznog postupka, koji je završen u maju ove godine, tužioci su pred sudije izveli 195 svjedoka, dok su brojna druga svjedočenja u spis uveli u pisanom obliku.
(Vijesti.ba/Fena)