instant fap
NaslovnicaVijestiBiH

Ko stoji iza prijedorske ekstremističke grupe Samopoštovanje: U okovima nacionalističkog orgijanja

Ko stoji iza prijedorske ekstremističke grupe Samopoštovanje: U okovima nacionalističkog orgijanja

Facebook grupa Samopoštovanje okuplja istomišljenike koji u svojim javnim istupima iznimno često koriste govor mržnje, negiraju genocid, ali i targetiraju pojedince kojima crtaju mete na leđima.

Jedan od onih koji su etiketirani je i prijedorski imam Omer Redžić, čovjek koji je “kriv” jer je snimio, objavio i nacionalističko orgijanje povodom 9. januara nazvao fašističkim.

Biti povratnik na svoje ili kako god to nazvali. Biti Bošnjak ili Hrvat u entitetu Republika Srpska danas nije jednostavno. Posebno ne u Prijedoru, gdje je posljednjih mjeseci pojačana nacionalistička retorika. Skoro 27 godina nakon rata ogroman broj Bošnjaka Prijedora danas će reći kako situacija za povratnike u tom gradu nije bila teža od rata pa do danas.

Iako u opštoj bosanskohercegovačkoj javnosti dominira narativ kako pojedini političari iz RS-a zarad svojih ciljeva negiraju genocid ili iskazuju uvrede prema Bošnjacima, kao što je to više puta radio Milorad Dodik, tamo negdje u pozadini odvija se život, ali i sve teškoće koje život nosi ljudima koji su se nakon rata vratili na svoje. U tom nekom stvarnom životu još uvijek je mnogo straha, prijetnji, ucjena i neizvjesnosti.

A sve to ne može se događati samo od sebe, već može biti jedino planirano i politički motivirano te u krajnjoj mjeri finansirano.

Kada je uoči 9. januara, neustavnog dana RS-a, grupa osoba uz upaljene baklje šetala Prijedorom i uzvikivala rečenice: “Generale, nek je tvojoj majci hvala”, uz skandiranje imena zločinca Ratka Mladića, mnogima se ledila krv u žilama. Stigle su osude kako domaćih političkih predstavnika iz Sarajeva, tako i međunarodne zajednice. Ali se onda u većini slučajeva takvi postupci zaborave, a minder politika se preseli na neku drugu temu.

Oni koji na terenu ostaju da svaki dan žive uz murale, grafite i neku drugi vrstu slavljenja ratnih zločinaca ne mogu biti mirni.

Upravo je grupa okupljena iza naziva Samopoštovanje stajala iza spomenute povorke uoči 9. januara. Ta grupa posljednjih mjeseci svojim aktivizmom, komentarima na društvenim mrežama i drugim aktivnostima u velikoj mjeri doprinosi sve većoj radikalizaciji mladih u Prijedoru. Ta radikalizacija se ogleda u iznošenju stavova i poruka o brojnim temama, gdje se relativizira genocid, gdje se Bošnjaci nazivaju ustaškim unucima, gdje im se pripisuju zločini iz Drugog svjetksog rata i tako dalje.

Jedan od najaktivnijih članova Samopoštovanja je samoprozvani prijedorski umjetnik Nikola Dabić, koji se ne ustručava na određeni način opravdavati zločine, pa čak i kada se govori o 102 ubijene djece Prijedora, pričom kako su Bošnjaci unuci ustaških milicionera, kako su “genocidisali” kroz historiju prema Srbima i slično.

U jednoj od posljednjih rasprava na odluku Grada Prijedora da sa 5.000 KM finansira obnovu šehidskog mezarja u selu Hambarine, gnusne tvrdnje iznio je i Dušan Popara, koji relativizira ratne zločine u Prijedoru optužujući Bošnjake da su početkom 1990-ih znali šta se sprema, ali su Srbi to osujetili.

A da se u cijeloj priči ne radi isključivo o spontanoj Facebook prepisci pokazuje uvezana linija povezanih osoba kojima su evidentno cilj nacionalističke tenzije. Jedan od onih za koje se smatra da je povezan sa spomenutom grupom je i Ranko Kolar, šef odjela za boračka pitanja u Gradu Prijedoru, kao i inspektor u MUP-u RS-a Vojislav Kondić.

Upućeni Prijedorčani koji učestvuju u organizaciji Dana Bijelih traka i drugih aktivnosti u cilju sjećanja na žrtve potvrdili su nam da se organizovano snima i dokumentuje svako obilježavanje Dana Bijelih traka, obilježavanje zatvaranja logora Omarska, a sve s ciljem prikupljanja informacija i svojevrsnog zastrašivanja ljudi koji su aktivni po tim pitanjima.

Navedena grupa nije aktivna samo na Facebooku, već i na terenu brojnim izražajima revizionizma, uvredljivih poruka, crtanjem murala zločincima, agitovanjem da se zabrani Dan bijelih traka i slično. Takve stvari u kontinuitetu sve vrlo rijetko rade volonterski i potrebna im je finansijska podrška.

Jasno je da za takve aktivnosti mora postojati i materijalna te finansijska podrška. A kao mecena takve politike spominje se Žarko Kovačević, zamjenik gradonačelnika iz Ujedinjene Srpske, inače poznat po tome što je organizirao skupove Ravnogorskog pokreta u prijedorskom pozorištu.

KOMENTARI