Neum je grad, turističko naselje i jedino općinsko središte Bosne i Hercegovine na Jadranskoj obali, smješteno na brdovitom priobalju zaljeva Neum – Klek. Općina ima površinu od 226 km2, stanovnika 5.600, a u samome gradu živi oko 4.000 žitelja.
Neumska rivijera duga je 9 km, a zahvaljujući razuđenosti obale ta je dužina 24 km. Dobio je ime po “starome Neumu”, smještenom 2 km od obale prema unutrašnjosti. Neum je, ustvari, novi grad iznikao na strmim obroncima zaljeva u drugoj polovici prošloga stoljeća. Izgradnja Neuma intenzivira se izgradnjom jadranske magistralne ceste 1965. godine, a posebno nakon osnivanja općine 1978.
Udaljenost Neuma od Dubrovnika je 70 km, od aerodroma Dubrovnik 90 km, od Mostara 70 km, Međugorja 70 km, od željezničke stanice Ploče i Metkovića po 30 km.
Prvi spomeni Neuma su iz predslavenskog doba, iz VI. stoljeća, tačnije 533. godine (NEUMENE). Do 1718. godine je teritorijalno bio u sastavu Dubrovačke republike, kada ga ova mirovnim sporazumom u Požarevcu predaje Osmanlijama, kao koridor-enklavu, od Hutova do mora kao luku za potrebe brodova i opskrbe vojnih postrojbi u zaleđu, a radi političkih i trgovačkih tenzija s Mlečanima.
Kao osmanski teritorij ostaje do 1876. godine, da bi dvije godine kasnije, kao čitava Bosna i Hercegovina, ušao u sastav Austro-Ugarske monarhije, i to sve do 1918. godine. Od tada, pa do početka II svjetskog rata, biva u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Uglavnom, godine 1945. razgraničenjem među tadašnjim republikama (FNRJ) ostaje u BiH, gdje je i danas.
Sredinom ‘50-ih godina prošloga stoljeća u priobalju se počinju graditi prva odmarališta. Kroz Neum 1965. prolazi jadranska magistralna cesta. Odmah potom izgrađen je autokamp, a intenzivnu gradnju radničkih odmarališta prati gradnja i ostalih pratećih turističkih sadržaja: restorana, trgovina, zabava… da bi 1977. bio izgrađen prvi hotel – hotel Neum.
Godine 1978. osniva se općina Neum, kao jedinica lokalne samouprave i kao nositelj daljnje turističke, ugostiteljske i ine izgradnje grada i zaleđa. Slijedi izgradnja ostalih hotela, gradske i ukupne turističke infrastrukture, poslovnih i stambenih zgrada, struja, vodovod, trgovina, telefon… i uostalom svi sadržaji koji danas čine grad Neum jednom urbanom sredinom, s bogatom turističkom ponudom.
Osim Neuma, BiH pripada i poluotok Klek.
Poluotok Klek dug je oko 6,5 kilometara i u prosjeku je širok 600 metara. Zajedno s Neumom zatvara mali zaljev koji pripada Bosni i Hercegovini. Klek je okružen mnogobrojnim manjim otocima, od kojih Veliki Školj i Mali Školj pripadaju BiH. U blizini se također nalazi veliki poluotok Pelješac koji je u cijelosti u vlasništvu Hrvatske. U Hrvatskoj se, također, nalazi i naselje Klek.
Bosanskohercegovački dio otoka Kleka nalazi se u općini Neum, a Dejtonskim sporazumom je pripao Federaciji Bosne i Hercegovine, odnosno Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Sam vrh poluotoka, kao i otoci Veliki i Mali Školj, sporazumom koji su potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman 1999. godine, pripali su BiH iako su u avnojskim granicama pripadali Hrvatskoj.
No, hrvatski Sabor nikada nije ratificirao ovaj sporazum te je ovaj teritorij i danas predmet sporenja.
Priča o bh. obali ne bi bila potpuna kada ne bismo spomenuliSutorinu.
Sutorina je naselje u općini Herceg-Novi u Crnoj Gori. Nakon raspada Jugoslavije oko naselja Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od 7 km na sjevernom dijelu zaljeva Boka kotorska, gdje utječe rijeka Sutorina, sporili su se Bosna i Hercegovina i Crne Gore.
U isto vrijeme kad su Dubrovčani Osmanlijama poklonili Neum, poklonili su im i Sutorinu.
Ovo je potvrđeno Berlinskim kongresom, o čemu svjedoče katastarske karte iz 1878. godine.
Granica BiH i Crne Gore u predjelu Sutorine nakon Drugog svjetskog rata najvjerojatnije je utvrđena usmenim dogovorima tadašnjih komunističkih moćnika. Đuro Pucar i Avdo Humo, u ime BiH, dogovorili su trampu s Blažom Jovanovićem, uz blagoslov Josipa Broza Tita i Vladimira Bakarića.
Bosanskohercegovački teritorij Sutorine, Igala i Njivica ustupljen je Crnoj Gori, a zauzvrat BiH je dobila crnogorski teritorij istočno od rijeke Sutjeske – Maglić, Kruševo i Vučevo.
Nedavno je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i službeno ratificirala razgraničenje između BiH i Crne Gore prema kojemSutorina ostaje u Crnoj Gori.
KOMENTARI