Imate novorođenče? Onda imate i malog pametnjakovića kojem je puno toga na umu. Poslednje dvije decenije pokazale su velike korake u razumijevanju razvoja mozga beba, od onoga što dojenčad mogu da zapamte do toga koliko sanjaju. Ogromna pouka koja je proistekla iz ovih istraživanja: roditelji mogu pomoći u izgradnji dječijeg uma u jednostavnom druženju da njima i pričanju sa njima koliko god je to moguće. U nastavku saznajte nekoliko manje poznatih stvari o bebinom mozgu.
Bebin mozak je aktivniji od vašeg
Bebe se rađaju sa svim moždanim ćelijama (neuronima) koje će ikada imati – oko 100 milijardi istih. Ali, tokom prve godine, ti neuroni će se povezivati sa drugima stvarajući trilione sinapsi koje su osnova za poimanje i razumijevanje svijeta koji dijete okružuje. Nakon samo 12 mjeseci, bebin mozak će se udvostručiti u veličini – ni u jednom drugom trenutku neće biti napravljeno toliko neuronskih veza kao tada pa to iskoristite: izložite dijete što je više moguće okolini (dok istovremeno omogućujete da se djetetov mozak odmara tokom spavanja). Samo posmatranje svijeta oko njega dovoljno je da se stimuliše mladi mozak.
Zagrljaji čine mozak vaše bebe većim
Zdrave bebe koje dobivaju puno majčinskog “ohrabrivanja” tokom stresnih perioda zapravo imaju veći mozak nego bebe koje ne dobivaju toliku količinu majčinske pažnje. Istraživanje američkog Univerziteta Washington ispitalo je rast dijela mozga odgovornog za pamćenje i modulaciju stresa (hipokampus) i pokazalo da je pomenuti dio mozga fizički veći i bolje razvijen kod djece koja konstantno primaju podršku od majki, posebno tokom visoko stresnih situacija. Činjenica: dojenče ne možete razmaziti sa previše ljubavi, posebno kada ono prolazi kroz neku stresnu situaciju, kao što su prehlada, grčići ili prvo kupanje. Dakle, mame, grlite svoje bebe!
Vaša beba je sanjar
Bebe provode polovinu spavanja u REM fazi sna – faza u kojoj se snovi najčešće javljaju (odrasli provode samo 25% spavanja u pomenutoj fazi). Iako niko ne zna o čemu bebe sanjaju, njihovi snovi su najvjerovatnije vizuelni, jer još uvijek nemaju kapacitet za jezik. Srećom, bebe imaju i malu sposobnost od razvijanja noćnih mora, obzirom da većina djece nema prave strahove do druge ili treće godine života. Ako beba plače ili vrišti, ona vjerovatno ima noćni strah, a ne loš san. Noćni strahovi su zapravo vrsta djelimične uzbuđenosti koji se dešavaju kako vaša beba prelazi iz jedne u drugu fazu sna.
Bebino pamćenje je bolje nego što mislite
Dio mozga odgovoran za pamćenje kod novorođenčadi je već 40% razvijen, a u potpunosti će biti razvijen nakon 18 mjeseci. Upravo zbog toga novorođenče prepoznaje glas svoje majke i druge glasove koje je često čulo još dok je bilo u materici. Istraživanja pokazuju da bebe nakon jednog mjeseca mogu da se sjete kada ih normalno hranite te će očekivati hranu u tim vremenskim periodima. Do četvrtog mjeseca, beba će zapamtiti vaše lice, u moru drugih lica koja svakodnevno viđa. Upravo zbog toga razvijanje navika u određenim dijelovima dana može biti od velike pomoći. Na primjer, kupanje i čitanje pred spavanje aktiviraće memoriju vašeg djeteta da nakon toga slijedi spavanje.
Mozak vaše bebe obraća pažnju na sve
Osim toga što ima više moždanih ćelija, mozak vaše bebe različito je organizovan prilikom rođenja, zbog čega je bebi teže da selektivno opaža stvari iz spoljnog svijeta. Dok vi automatski prevazilazite “pozadinske smetnje” (lavež pasa, cvrkut ptica, koleginica koja priča na telefon u susjednoj kancelariji pa čak i način na koji osjećate pod dok hodate) vaša beba još uvijek nema te sposobnosti. Upravo zbog toga bebama konstantno odvlači pažnju njihova okolina – toliko su zauzete opažanjem svega te im je veoma teško da se usredotoče na jedno. Takođe, veoma brzo mogu postati previše stimulisane opažanjima oko sebe što često dovodi do nervoze i plača.
KOMENTARI