PRIJE skoro točno godinu dana, Italija je nakon lokalnih uvela i opću nacionalnu karantenu, drakonsku epidemiološku mjeru bez presedana koja je kasnije dobila naziv lockdown. Italija je bila prva europska zemlja u kojoj je pandemija novog koronavirusa izbila, a lockdown je, prema mnogim stručnjacima, uveden prekasno – u zemlji je dotad bilo potvrđeno preko 5800 slučajeva zaraze (i 233 smrti), pri čemu je stvarni broj bio daleko veći.
Godinu dana kasnije mnogo toga se promijenilo, ali pandemijska noćna mora nije završila. Dapače, Italija za Uskrs ide u novi lockdown – drugi po redu, treći ako uračunamo sustav regionalnog i parcijalnog lockdowna, sličan onome u Velikoj Britaniji, uveden u studenom. Nakon što se u godinu dana epidemije covida-19 potvrđeno zarazilo preko 3 milijuna, a umrlo preko 100 hiljada Talijana, broj novih slučajeva i smrti opet opasno raste. Od sedmodnevnog prosjeka novih dnevnih slučajeva od oko 12 hiljada prije mjesec dana došao je na oko 21 hiljada dnevno, prema stranici Our World in Data.
Bosna i Hercegovina, koja je donedavno bila razglašena kao primjer odlične epidemiološke situacije (prosjek od 280 dnevnih slučajeva prije mjesec dana) unatoč krajnje blagim mjerama – ili barem njihovom provođenju – sad ima ubrzani rast. Trenutni prosjek dnevnih slučajeva iznosi 810. U susjednoj Srbiji nije pomogao ni program cijepljenja koji ide mnogo brže nego u Hrvatskoj i drugim zemljama (administrirano je više od 1.8 milijuna doza cjepiva) pa je u posljednjih mjesec dana prosjek novih slučajeva skočio s 1886 na 3965, s time da je danas potvrđeno više od 4600 novozaraženih, uz 26 umrlih.
A dok se izlazu iz pandemije i dalje ne nazire kraj – unatoč promašenim procjenama dežurnih optimista o prirodnoj prokuženosti koja će je zaustaviti – građani EU, očito, sve više gube strpljenje zbog novih-starih mjera kojima se ista ta pandemija pokušava zaustaviti.
KOMENTARI