instant fap

Loši uslovi rada u seksualnoj industriji

Svjetski dan prostitutki, 2. juni, prilika je da se čovječanstvo podsjeti na loše uslove rada, diskriminaciju i opasnosti kojima su izložene žene u seksualnoj industriji.

To se dešava čak i u Njemačkoj, privredno najmoćnijoj zemlji Evropske unije i četvrtoj ekonomskoj sili na svijetu, u kojoj je prostitucija legalna i čitavu deceniju postoji zakon koji prostitutkama garantuje zdravstveno osiguranje i druga socijalna primanja, prenose nezavisne.

Kako je, međutim, kazala za njemačku medijsku kuću Dojče vele (DW) novinarka Šantal Luis, upravo žene iz novih članica EU rade u Njemačkoj u jadnim uslovima.

“Mnoge od njih su nepismene i zakonska prava ih jednostavno mimoilaze”, kazala je novinarka koja za ženski časopis “Ema” često piše o prisilnoj prostituciji.

Sličnog mišljenja je i Sibile Šrajber, referent za prinudnu prostituciju i trgovinu ljudima u organizaciji “Ter de Fem”, koja je navela da “većina prostitutki nije ni zdravstveno osigurana, jer ne zna da ima to pravo!”

Oko četiri petine radnica seksualne industrije u Njemačkoj su stranog porijekla, a u Austriji taj procenat iznosi 90 odsto.

Dominiraju došljakinje iz istočnoevropskih zemalja – čak 20 odsto čine Bugarke i Rumunke, i iz Afrike.

Ovo su sve nezvanični podaci jer zvaničnih nema, a budući da je prostitucija legalna, policija se ne bavi brojanjem odakle je koliko prostitutki.

No, policija se bavi slučajevima trgovine ljudima u cilju prostitucije i samo tokom 2011. je otkriveno 600 takvih slučajeva.

Referentkinja Šrajber je posebno ukazala da je Internet proteklih godina “iz korijena promijenio cijelo tržište pornografije i prostitucije”.

Klijentima je mnogo lakše da pronađu mlade žene za seks.

Internet je omogućio krijumčarima i makroima da sondiraju tržište u određenoj zemlji, vide gdje imaju šanse i tamo se izreklamiraju.

Ponekad se žene same nude preko interneta, ali češće ih tamo predstave makroi.

“Već je sam jezik ovih portala toliko ponižavajući za ljudsko dostojanstvo da mi često prijavljujemo ove stranice Saveznom uredu za kriminalistiku”, izjavila je socijalna radnica Astrid Gab iz jednog bohumskog savjetovališta.

“Mlade radoznale žene često se raspituju o mogućnostima zarade prostitucijom u inostranstvu”, prenijela je Mara Dijeva, koja u Kelnu savjetuje migrantkinje, žrtve prisilne prostitucije.

“Čak i maloljetnice koriste čet – koji se ne može kontrolisati – i tako nailaze na ljude koje je bolje ne poznavati,” dodala je Dijeva.

Kriminalcima koji već imaju razgranate mreže prostitucije i trgovine ljudima, na internetu je sada još lakše da dođu do grupa u kojima su pretežno mlade djevojke.

Često u komunikaciji zadobijaju njihovo povjerenje, pišu o zajedničkoj budućnosti te navode mladu ženu na sastanak uživo. Od prvog sastanka ih nagovaraju na bijeg od kuće.

Socijalna radnica Gab je upozorila kako se na internetu nikada ne zna sa kim se komunicira.

“U bordelu makar vidite čovjeka koji vas angažuje,” zaključila je Gab.