instant fap

Nakon što je Sud osporio 9. januar: RS će zatražiti ukidanje Dana nezavisnosti BiH?

Nakon što je Sud osporio 9. januar: RS će zatražiti ukidanje Dana nezavisnosti BiH?

Parlament RS-a bi mogao podnijeti zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda BiH za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. marta danom nezavisnosti BiH, koju je taj sud prije dvije godine odbacio kao neosnovanu, piše srpskainfo.com.

Ovo bi mogao biti odgovor iz RS na nedavnu odluku tog suda o osporavanju 9. januara kao dan rs-a.

Političari i pravnici iz RS-a saglasni su da je vrijeme da se pitanje 1. marta ponovo stavi na dnevni red s obzirom na to da, po njihovom mišljenju, nema razlike između tog praznika i 9. januara.

Poslanik SDS u NSRS Davor Šešić ističe da bi poslanici trebali razmisliti o tome da ponovo aktuelizuju pitanje proslave 1. marta kao dana nezavisnosti BiH, jer Srbi taj praznik ne priznaju. Šešić ističe da će o to svakako biti tema razgovara na sljedećem sastanku Kluba poslanika SDS u NSRS.

“Nakon toga ćemo vidjeti šta je najbolje i na koji način je najbolje da se to pitanje opet pokrene. Vidjećemo da li se po ovom pitanju može dobiti šira saglasnost u NSRS”, istakao je Šešić.

Slično mišljenje dijeli i bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić, koji ističe da bi se trebalo razmotriti da li s pravne strane postoji mogućnost da se podnese zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda vezano za 1. mart, jer ne “postoji apsolutno nikakva razlika između ovog praznika i 9. januara”.

“Bar ne u onom segmentu na koji se pozivaju u Ustavnom sudu, a to je da sva tri konstitutivna naroda priznaju određeni praznik. I u slučaju proslave 1. marta je, takođe, narušen princip konstitutivnosti naroda”, kaže Simić.

 Simić kaže da je Ustavni sud BiH ranije donio jednu po njemu od najkontroverznijih odluka koja se odnosi na konstitutivnost, a koja podrazumijeva da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci konstitutivni na svakom milimetru BiH. Ta odluka je, kaže Simić, donesena preglasavanjem srpskih i hrvatskih sudija od strane dvoje bošnjačkih i troje stranih sudija.

“Naravno da su ljudi konstitutivni i jednaki pred zakonom u svakoj demokratskoj državi koja je zasnovana na zakonu. S tim što se u našem društvu ta konstitutivnost zasniva brojem fotelja i pozicija koje će se kome dodijeliti”, kaže Simić.

Dodaje da je Ustavni sud BiH kasnije u svojoj praksi iz te odluke o konstitutivnosti nalazio svoje uporište u donošenju drugih odluka, pa i one o 9. januaru.

KOMENTARI