Činjenica da su šefovi država i vlada članica NATO-a jučer usvojili dokument u kojem su jasno pokazali da BiH u budućnosti vide kao svoju članicu te da su nam spremni pomoći na tom putu, od velike je važnosti za našu zemlju.
U domaćoj javnosti jučer se dosta govorilo o ovom dokumentu, ali s jednog drugog aspekta. Naime, u fokusu pažnje bila je intervencija Hrvatske, a koja se odnosi na to da se u dokumentu naglasi da je Dejtonski sporazum osnov funkcioniranja BiH.
Također, Hrvatska je tražila da se spomenu “konstitutivni narodi”, ali je to odbijeno. Potreba izmjena Izbornog zakona je uvrštena u izjavu, ali bez bilo kakvog prejudiciranja u kojem smjeru te izmjene trebaju ići.
Riječ je o političkim pitanjima koja jesu veoma važna, ali nisu direktno vezana za samu suštinu odnosa NATO-a i BiH. S druge strane, u drugom planu je ostala najvažnija činjenica, a to je da je NATO praktično dao podršku budućem članstvu BiH u ovoj Alijansi.
“Saveznici snažno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet stabilne i sigurne Bosne i Hercegovine u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i drugim relevantnim međunarodnim sporazumima, potiču domaće pomirenje i pozivaju političke čelnike da izbjegavaju retoriku podjela”, stoji na početku izjave.
No, potom dolazi ključni dio u kojem se BiH naziva zemljom koja je pretendent za članstvo u NATO-u te se podstiče i ohrabruje za daljnji napredak ka konačnom cilju, a to je ulazak u ovaj moćni vojni savez.
“Pohvaljujemo Bosnu i Hercegovinu, zemlju pretendenta, za njen doprinos operacijama pod vodstvom NATO-a”, stoji u dokumentu.
Dalje se navodi da je Alijansa posvećena “održavanju snažnog političkog dijaloga s Bosnom i Hercegovinom” te da pruža “kontinuiranu podršku provedbi svih reformskih napora”, i kroz sjedište NATO-a u Sarajevu.
Saveznici potiču rukovodstvo Bosne i Hercegovine da u potpunosti iskoristi širinu NATO-ovih alata za zajedničku sigurnost i partnerstvo te pozdravljaju rad Komisije za saradnju s NATO-om.
“Saveznici potiču političke čelnike na konstruktivan rad i pokazivanje političke volje za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u napretku u euroatlantskim aspiracijama, provodeći prijeko potrebne političke i izborne reforme, one koje se tiču vladavine prava, kao i ekonomske i obrambene reforme, uključujući kroz program reformi zemlje s NATO-om, ne prejudicirajući konačnu odluku o članstvu u NATO-u”, zaključuje se u dijelu koji se tiče BiH.
Činjenica da se na kraju naglašava da NATO ne prejudicira konačnu odluku o tome da li će BiH pristupiti savezu ne treba zabrinuti. Riječ je o standardnoj proceduri, jer NATO uvijek ostavlja pravo svakoj zemlji da na kraju odluči da li će biti dio saveza ili ne.
Podsjetimo da je u posljednje vrijeme bilo polemika o tome da li je BiH kandidat za članstvo u NATO-u ili samo zemlja partner.
Na sjednici Vijeća ministara BiH 24. februara donesena je odluka da se naziv Komisije za NATO integracioni proces BiH promijeni u Komisija za saradnju BiH s NATO-om. Na istoj sjednici Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo dokument “Realizacija Programa reformi BiH 2019. – 2020”.
Nakon što je naziv komisije promijenjen tako da se sintagma “integracioni proces” zamijeni jednostavno riječju “saradnja”, neki su tvrdili je BiH time praktično prestala biti aspirant za članstvo u NATO-u. Takve teze iznosio je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, jedan od najžešćih protivnika NATO integracija.
No, stav NATO-a je jasan, a to je da BiH ostaje pretendent te da će dobiti svu podršku na ispunjenju uvjeta ka punopravnom članstvu.
KOMENTARI