Prema novom istraživanju, broj morskih pasa pronađenih u otvorenim okeanima opao je za 71 posto tokom pola stoljeća, uglavnom zbog prekomjernog ribolova. Tri četvrtine proučavanih vrsta morskih pasa sada je izumrlo.
Istraživači kažu da je potrebna hitna akcija kako bi se osigurala svjetlija budućnost za ove “izvanredne, nezamjenjive životinje”.
Oni pozivaju vlade da primijene naučno zasnovana ograničenja ribolova. Istraživač studije, dr. Richard Sherley sa Univerziteta u Exeteru, rekao je da se čini da je pad broja uzrokovan velikim dijelom ribolovnim aktivnostima.
Rekao je za BBC News:
“Ribolov je pokretač smanjenja od 70 posto u posljednjih 50 godina. Na svakih deset morskih pasa koje ste imali na otvorenom okeanu 70-ih godina prošlog stoljeća, danas imate tri.“
Morski psi i raže love se zbog mesa, peraja i jetrenog ulja. Zabranjeni su za rekreativni ribolov i slučajno se pojavljuju u ulovu ribarskih brodova.
Od 31 proučavane vrste, za 24 prijeti izumiranje, a tri vrste morskih pasa (velika bijela ajkula, čekićar i kitopsina) su sada klasificirani kao kritično ugrožene vrste – kategorija najvišeg rizika, prema Međunarodnoj uniji za zaštitu prirode (IUCN). Profesor Nicholas Dulvy s Univerziteta Simon Fraser iz Britanske Kolumbije u Kanadi rekao je da su okeanske morske pse i raže u izuzetno visokom riziku od izumiranja, mnogo više od ptica, sisara ili žaba, uprkos udaljenosti od kopna.
“Prekomorski ribolov okeanskih morskih pasa i raža ugrožava zdravlje čitavih okeanskih ekosistema, kao i sigurnost hrane za neke od najsiromašnijih zemalja na svijetu,” rekao je.
Morski psi su na vrhu prehrambenog lanca i presudni su za zdravlje okeana. Njihov gubitak utiče na druge morske životinje, kao i na život ljudi.
“Okeanski morski psi i raže od vitalne važnosti su za zdravlje ogromnih morskih ekosistema, ali budući da su skriveni ispod površine okeana, teško je procijeniti i nadgledati njihov status”, rekao je Nathan Pacoureau sa Univerziteta Simon Fraser.
“Naša studija predstavlja prvu globalnu sintezu stanja ovih esencijalnih vrsta u trenutku kada bi zemlje trebale rješavati nedovoljan napredak ka globalnim ciljevima održivosti. Iako smo istraživanje u početku zamišljali kao koristan izvještaj, sada se moramo nadati da služi i kao hitni poziv za buđenje.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
KOMENTARI