instant fap

PDV u BiH već od naredne godine sa 17 skače na 23 posto?

Vlasti u BiH za sada zvanično ne planiraju povećati stopu PDV-a od 17 odsto, po uzoru na Srbiju i Hrvatsku, ali su pojedini državni zvaničnici uvjereni da će se to desiti već iduće godine, zbog potrebe krpljenja ogromnih budžetskih rupa

 

U Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH kažu da u sadašnjim projekcijama nema povećanja stope PDV-a, uz napomenu da je nezahvalno prognozirati šta će se po tom pitanju dešavati narednih godina.

“Upravni odbor UIO nije razmatrao mogućnost povećanja stope PDV-a u BiH, niti su dobili bilo kakve inicijative u vezi s tim. Takođe, u Globalnom fiskalnom okviru za period 2013 – 2015. godina na prihodovnoj strani nije predviđeno povećanje stope PDV-a, niti se ta mogućnost navodi u pismu namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF)”, kazali su Nezavisnim novinama u Kabinetu predsjedavajućeg tog tijela kojeg čine državni i entitetski ministri finansija i trojica stručnjaka za fiskalni sistem.

Međutim, ne dijele svi resorni zvaničnici u BiH to mišljenje. Fuad Kasumović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, smatra da će neminovno doći do povećanja jedinstvene stope PDV-a zbog potrebe finansiranja nagomilane administracije i otplate rastućeg spoljnog duga.

“Za finansiranje administracije u BiH, što je posebno izražen problem u FBiH, na godišnjem nivou nedostaje oko 600 miliona KM, pa vlade kako bi to pokrile stalno idu u novo zaduživanje trezorskim zapisima i kod MMF-a. S obzirom na to da novo zaduženje donosi još veće potrebe, vlasti će posegnuti za povećanjem stope PDV-a, iako to sigurno neće ništa dobro donijeti građanima. Iako se s tim ne slažem, jednostavno ne vidim drugog načina da se popune budžetski manjkovi, s obzirom na to da niko od političkih lidera ne radi na podizanju privrede i privlačenju investicija”, kaže Kasumović.

Upitan da li je moguće da se ostvare ranije spekulacije o podizanju stope PDV-a sa 17 na čak 23 odsto, Kasumović je rekao da je to realno s obzirom na to da bi tek ta stopa mogla podmiriti rashodnovne potrebe javnog sektora.

“BiH je povećala vanjski dug sa 2,6 milijardi KM iz 2006. godine na sadašnjih sedam milijardi KM, a to je najlakše vraćati povećanjem PDV-a koji ne nosi kamatu kao krediti i trezorski zapisi”, ukazao je on.

U Vladi RS su ranije iznijeli stav da povećanje jedinstvene stope PDV-a nije dobar put za obezbjeđenje nedostajućih budžetskih prihoda, već da se zalažu za uvođenje diferencirane stope PDV-a.

Ekonomski analitičari kažu da bh. vlasti sigurno neće prije predstojećih lokalnih izbora u oktobru sebi stavljati omču oko vrata iznoseći javno prijedloge za podizanja stope PDV-a, ali da je to moguće očekivati već krajem ove ili početkom iduće godine u zavisnosti od budžetskih potreba. Takav eventualni scenario bi “na nož” dočekali privrednici i građani.

Direktor Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić upozorio je juče vlasti da ne smiju ni pomišljati na podizanje stope PDV-a, već ih pozvao da preduzmu antikrizne mjere, prije svega kroz smanjenje plata i materijalnih troškova u javnom sektoru.

“Poslodavci u BiH neće prihvatiti bilo kakvo povećanje PDV-a. Političarima je bolje da se ugledaju na Francusku i Italiju, koje značajno smanjuju javnu potrošnju, jer je neodrživo da službenici u administraciji u BiH u prosjeku imaju 50 odsto veća primanja od radnika u realnom sektoru”, naglasio je Bakšić.

Dragutin Bošković, predsjednik Pokreta potrošača RS, smatra da bi bh. vlasti umjesto eventualnog povećanja opšte stope PDV-a od 17 odsto trebalo da uvedu nekoliko različitih stopa, pri čemu bi za osnovne životne namirnice, lijekove, udžbenike i štampu, iznosila do šest odsto.

“Ne smijemo nepromišljenim potezima siromašne građane, nezaposlene, penzionere i poljoprivrednike, učiniti još siromašnijima. Zbog toga smo protiv povećanja jedinstvene stope PDV-a, ali ne bismo bili protiv toga da se uvede viša poreska stopa za luksuznu robu kao što su skupocjeni automobili, markirana inostrana garderoba i slično”, kazao je Bošković.

Opšta stopa PDV-a u evropskim zemljama (%)

Mađarska                     27

Hrvatska                      25

Rumunija                      24

Grčka                           23

Srbija                           20

Slovenija                      20

Bugarska                      20

Albanija                        20

Francuska                    19,6

Njemačka                    19

Rusija                           18

Makedonija                  18

BiH                              17

Crna Gora                    17

Kipar                           15

Švajcarska                   8

KOMENTARI