Policija u Prijedoru zabranila je javni skup koji je za ponedjeljak najavio Odbor za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi Prijedora.
Iz ovog odbora navode da je skup uredno bio najavljen za 10. decembar, na Međunarodni dan ljudskih prava, ali je zabranjen bez objašnjenja.
Iznad zakona
– Prijedorska policija time se postavila iznad Zakona o javnom okupljanju Republike Srpske i zabranila mirnu šetnju pješačkom zonom ne navodeći niti jedan zakonom predviđeni razlog, smatraju u Odboru.
– Pripadnicima Ravnogorskog četničkog pokreta policija dozvoljava da svoje zastrašujuće defilee u crnim odorama održavaju u istoj ulici i tada ne potežu Zakon o javnom okupljanju RS. Policija u Prijedoru srpskim udruženjima i političarima toleriše javne skupove i na mjestima koje Zakon o javnom okupljanju izričito zabranjuje, kao što se desilo ovog 30.maja u krugu srednjoškolskog centra u vrijeme nastave. Ovo nije prvi put da prijedorska policija ometa nevladine organizacije u njihovom djelovanju isključivo zbog nacionalne pripadnosti aktivista tih organizacija. Prva zabrana se desila 23. maja ove godine kada je policija zabranila komemoraciju za 266 ubijenih žena i djevojčica Prijedora, tvrde u saopćenju.
Protestnu šetnju su namjeravale organizirati nevladine organizacije okupljene u Odboru za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi grada Prijedora, a prijavu skupa je podnijela jedna od tih organizacija.
Na taj dan su se i ranije održavale mirne protestne šetnje i, kako navode, nije bilo problema.
Ova mirna šetnja je trebala da ukaže na, kako navode, brojna teška kršenja ljudskih prava u Prijedoru na etničkoj osnovi.
– Policija je ovom zabranom pokazala da radi po diktatu lokalnih vlasti i da je važan instrument u zavođenju aparthejda, stoji u saopćenju Odbora za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi općine Prijedor.
Nakon pisane zabrane javnog skupa policija je, dodaju, “nastavila s represalijama pozivajući organizatore na informativne razgovore u noćnim satima”.
Stoga, traže od Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske da pripadnici policije u svom djelovanju i upotrebi ovlaštenja “ne vrše diskriminaciju ljudi i organizacija po nacionalnoj pripadnosti”.
Od Ministarstva sigurnosti i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine traže da ispitaju ove slučajeve prekoračenja ovlaštenja i kršenja ljudskih prava i da poduzmu mjere da se to ne ponavlja u budućnosti, a od međunarodnih organizacija da stanu u zaštitu osnovnih ljudskih prava i marginalizovanih grupa u Prijedoru.
Također, od domaćih organizacija za ljudska prava i javnosti u Bosni i Hercegovini traže da stanu u zaštitu prava na javno okupljanja i djelovanje, te najavljuju da će u ponedjeljak, umjesto javnog skupa, održati pres-konferenciju u prostorijama Udruženja Prijedorčanki Izvor.
Ovakve zabrane ne mogu proći
Inicijativa mladih za ljudska prava u Bosni i Hercegovini (YIHR) osuđuje zabranu javnog okupljanja građana i građanki Prijedora na Međunarodni dan ljudskih prava od Policijske uprave Prijedor.
Ukazuju na ustavom zagarantirano pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja sa drugima, te „na gruba kršenja građanskih i političkih prava od pripadnika policije što već postaje uobičajna i trajna praksa u Prijedoru”.
– Ovo nije prvi put da policija u Prijedoru zabranjuje javne skupove, djelujući prije svega protiv organizacija oko kojih su okupljeni građani i građanke nesrpske nacionalnosti. Takav oblik zastrašivanja prije svega je protiv svim zakonima i propisima Bosne i Hercegovine, te istovremeno šalje poruku o institucionalnoj diskriminaciji i doprinosi osjećaju nesigurnosti povratničke zajednice u ovoj općini, navodi se u saopćenju ove nevladine organizacije.
Ističu da i, onog trenutka, „kada zvanične institucije i njeni predstavnici krenu djelovati protiv pripadnika manjinskih etničkih skupina u zajednici, tada se zapravo neposredno djeluje i protiv Aneksa 7 – Dejtonskog mirovnog sporazuma te protiv obaveze na stvaranje pogodnih uslova za povratak građana i građanki Bosne i Hercegovine na prijeratna mjesta prebivališta”.
Pored toga, sama zabrana okupljanja na Međunarodni dan ljudskih prava potvrđuje da i dalje postoje institucije i pojedinci u ovoj zemlji „koji ne poštuju fundamentalne principe zaštite ljudskih prava i međunarodne konvencije koje garantiraju punu slobodu udruživanja građana i građanki, te da poslije počinjenih zločina u prijedorskoj regiji, današnja vlast u ovoj općini nastavlja sa politikom koja se u ovome gradu zvanično provodila u periodu od 1992. do 1995. godine prema građanima i građankama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti”.
Stoga, pozivaju institucije Bosne i Hercegovine te institucije Republike Srpske da reagiraju na ovu zabranu, da utvrde koje osobe su odgovorne za kršenje građanskih i političkih prava građana i građanki Prijedora, te da ih procesuira i adekvatno kazni, u skladu sa Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine i Krivičnim zakonom Republike Srpske.
Pozivaju organizacije žrtava, udruženja povratnika, druge asocijacije i pokrete za zaštitu ljudskih prava, građane i građanke Bosne i Hercegovine, da iskažu svoj protest i solidarnost sa građanima i građankama Prijedora.
Na kraju poručuju: „Pokažimo da ovakve zabrane ne mogu i neće proći”.
KOMENTARI