Četiri spomen ploče koje su mještani sela Briševa postavili prije dva mjeseca u znak sjećanja na stradale stanovnike ovog sela tokom jula 1992. godine, polupane su od strane nepoznatog počinioca ili više njih. Ovo selo se nalazi u blizini Ljubije, u sastavu prijedorske opštine, a tim povodom posjetio ga je banjalučki biskup, Franjo Komarica.
Prema riječima Zdravka Marijana, predsjednika Udruženja „Briševo“, koje okuplja raseljene mještane tog sela koji sada žive u Republici Hrvatskoj, moguće je da su ploče polupane prije nekoliko dana, a ovaj slučaj prijavili su policiji u Prijedoru. Dodaje kako je postavljeno ukupno 15 ploča u raznim dijelovima sela kako bi se obilježila mjesta pogibije nedužnih mještana. „Policijski istražitelji iz Prijedora su bili na licu mjesta, obavili uviđaj i uzeli određene tragove. Moram im odati priznanje jer su odmah reagovali čim smo prijavili slučaj.
Želimo vjerovati da je ovo djelo neodgovornog i zlonamjernog pojedinca i da u čitavom slučaju nema elemenata nekakve organizacije ili slanja određenih poruka“, kazao je Marijan. Ovaj slučaj je osudio i biskup Komarica, te pozvao nadležne organe da ga što prije rasvjetle. „Ove ploče ne bi trebalo da smetaju nikome jer se na njima, sem imena stradalih mještana Briševa i godine kada su rođeni, ništa više ne nalazi. Ovakvi događaji nisu dobri i ne služe izgradnji pomirenja i suživota na našim prostorima. Svi se više moramo angažovati i potruditi da bolje razumijemo jedni druge“, kazao je Komarica.
Neke od polupanih spomen ploča danas su zamjenjene novima, a Marijan još jednom ističe kako na ovaj način ne žele nikoga provocirati, nego samo uputiti poruku da se stradanje bilo kog naroda na ovim prostorima više ne smije dogoditi zbog budućnosti generacija koje dolaze. U Centru javne bezbjednosti Prijedor su nas informisali kako je u toku istraga o ovome nemilom incidentu i njegovim počiniocima i da će više informacija o svemu biti poznato po njenom okončanju.
Briševo je prema popisu iz 1991. godine imalo oko 500 stanovnika, a tokom jula 1992. godine, prilikom napada srpskih snaga, selo je pretrpilo velika razaranja. U samo dva dana poginulo je 68 mještana, među kojima i jedan broj žena i djece. Zbog ratnih strahota i stradanja, mještani su tada odlučili da kolektivno napuste svoje domove. Selo je potom, tokom vremena opljačkano, a kuće su porušene ili zapaljene. Danas tek oronule ruševine obrasle vegetacijom svjedoče o ljudskom životu na ovim prostorima, a u selo se niko od njegovih prijeratnih stanovnika nije vratio.
KOMENTARI