Odluka šefova zemalja članica EU-a da odobre pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom historijski je trenutak za tu državu koja se unatoč tome suočava s mnogim preprekama na svom evropskom putu, piše European Newsroom, zajednički projekat evropskih novinskih agencija.
Evropski čelnici nedavno su odlučili odobriti pristupne pregovore s BiH premda oni neće započeti dokle god balkanska zemlja ne provede dodatne ključne reforme.
„Čestitam! Vaše mjesto je u evropskoj obitelji. Današnja odluka je ključan korak naprijed na vašem evropskom putu“, napisao je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel na X-u, bivšem Twitteru, dok su se čelnici država sastajali na samitu u Bruxellesu 22. marta.
„Sada treba nastaviti s napornim radom kako bi Bosna i Hercegovina napredovala, kao što vaš narod želi“, poručio je Michel.
BiH je službeno kandidatkinja za članstvo od 2022., no morala je implementirati brojne reforme prije nego što joj je dano zeleno svjetlo za iduću fazu. Bruxelles je prošle sedmice rekao da je zemlja dovršila neke od potrebnih koraka, no i dalje mora provesti određene reforme u pravosuđu i izbornom zakonodavstvu.
Ruski rat u Ukrajini je osnažio motivaciju Unije za proširenjem u istočnoj i centralnoj Evropi, a zemlje članice su u decembru pristale započeti pregovore s Ukrajinom i Moldavijom. Prihvaćanje novih članica dio je napora da se odupre ruskom i kineskom utjecaju u blizini teritorija EU-a.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je BiH sada „u potpunosti usklađena“ s evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom, da je poboljšala svoje upravljanje migracijskim tokovima te da je usvojila zakone za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Pozdravila je pristanak zemlje da uvrsti presude Suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u nacionalnu krivičnu evidenciju.
Von der Leyen je istakla i korake koje je osnivanjem novog odbora za izgradnju mira BiH napravila prema jačanju dijaloga i pomirenja nakon rata koji je trajao između 1992. i 1995.,
Odobrenje pregovora tek je početak dugotrajnog postupka provedbe daljnjih mukotrpnih reformi, koji u pravilu traje više godina prije no što se zemlja napokon pridruži Evropskoj uniji.
Predsjednik Republike srpske, Milorad Dodik, redovno podiže etničke napetosti i na taj način ugrožava zemljin evropski put. Zemlje u regiji, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija već su dobile status kandidata, no sve su i dalje daleko od članstva.
Odluka o odobrenju pregovora imala je veliku prepreku u grupi zemalja članica, uključujući Nizozemsku, Dansku, Francusku i Estoniju, koje tvrde da je napredak BiH na evropskom putu i dalje ograničen.
Nizozemski parlament razmatrao je blokadu pristupnih pregovora, no odustao je od toga pošto je premijer Mark Rutte upozorio da bi veto mogao prouzročiti „ogromnu štetu“ za Nizozemsku i uvjerio je većinu da se odluči za blažu rezoluciju.
Parlament je stoga zatražio da Rutte blokira sporazum o pregovaračkom okviru, proceduralnom koraku prije no što pravi pregovori mogu započeti, dokle god BiH ne ispuni osam dodatnih uslova koje je Evropska komisija postavila krajem prošle godine. Na taj je način premijer mogao pristati na simbolično zeleno svjetlo u ovoj fazi bosanskohercegovačkog približavanja Uniji.
S druge strane, Grupa prijatelja zapadnog Balkana, koja uključuje nekoliko država poput Austrije, Hrvatske, Italije, Mađarske i Slovenije, ubrzala je napredak Sarajeva u procesu integracije.
„Odobrenje za pregovore Bosne i Hercegovine velik je korak naprijed u onome što mi nazivamo ponovnim ujedinjenim“, rekla je talijanska premijerka Giorgia Meloni.
Slovenski premijer Robert Golob odluku Evropskog vijeća opisao je kao važan korak na putu Bosne i Hercegovine prema evropskoj porodici. Odluka, rekao je, također šalje važnu i ohrabrujuću poruku cijelom zapadnom Balkanu te doprinosi njegovoj stabilnosti, razvoju i boljoj budućnosti.
Prema Juraju Blanaru, slovačkom šefu diplomatije, ulazak BiH u Evropsku uniju je također u interesu Bratislave. Podsjetio je da zemlje zapadnog Balkana više od dva desetljeća čekaju članstvo u Uniji.
Odluka Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom poticajje za zemlju da nastavi s reformama, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši da su promjena izbornog zakona i okončanje preglasavanje Hrvata ključni za to, s obzirom na to da Hrvati ne vjeruju da su pravedno zastupljeni u institucijama.
„Ova odluka je brilijantan poticaj za daljnje reforme i nadoknadu kako bi BiH mogla ući u konvoj kojem su se Ukrajina i Moldavija pridružile malo ranije“, rekao je Plenković za Radioteleviziju Herceg-Bosne.
Plenković je kazao da BiH može ubrzati svoj napredak prema EU-u implementacijom reformi te da vjeruje da je reforma izbornog zakona ključno pitanje. „Ključno je riješiti pitanje legitimne zastupljenosti Hrvata u Predsjedništvu BiH jer ova anomalija postoji od 2006. To je poruka nepoštovanja za konstitutivan narod te izobličenje duha, teksta i dogovora Daytonskog sporazuma.“
Portugalski premijer u odlasku Antonio Costa jedan je od onih koji su zauzeli oprezniji stav kada je riječ o proširenju. Iako se ne protivi članstvu u Uniji za Ukrajinu, Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana, u više je navrata rekao da EU ne može ubrzavati postupak i donositi odluke na temelju emocija, što se posebno odnosi na Ukrajinu.
Costa je rekao da „je ključno završiti unutrašnje reforme kako bi proširenje bilo uspješno“ te je savjetovao da se „reforme ne provode samo radi proširenja“, dodavši da bi oba procesa „trebala napredovati sinkronizirano“.
Costa je također izrazio zabrinutost za trenutnu fiskalnu arhitekturu koja se možda neće moći nositi s toliko različitih ekonomija, dodavši da je to razlog zašto je protiv postavljanja vremenskog roka za proširenje Unije dokle god se reforme ne dovrše.
Rumunski predsjednik Klaus Iohannis je pozvao na predvidljiv vremenski okvir za pristupanje Ukrajine i Moldavije, za ubrzano usvajanje pregovaračkih okvira koje je predložila Komisija i za organiziranje prvih međuvladinih konferencija s dvjema zemljama kandidatkinjama.
Govoreći na skupštini Evropske narodne stranke u Bukureštu, potpredsjednica bugarske vlade Marija Ivanova Gabriel obećala je bugarsku podršku za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju na njihovom putu prema članstvu u Uniji.
Proces proširenja EU-a na zapadnom Balkanu bila je tema sastanka između bugarskog premijera Nikolaja Denkova i slovenske predsjednice Nataše Pirc Musar 27. februara.
„Naša regija ima ogroman potencijal za razvoj ako surađujemo“, rekao je Denkov, naglasivši da premda Bugarska podupire proširenje Unije, zemlje kandidatkinje moraju najprije ispuniti svoje obaveze.
Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova je 6. marta pozvalo Sjevernu Makedoniju da implementira obaveze na koje je pristala kompromisom iz 2022., prema kojemu bi došlo do izmjene sjevernomakedonskog ustava kako bi se priznala bugarska nacionalna manjina u zemlji i time uklonile prepreke za pregovore o članstvu u Europskoj uniji.
Posebni izaslanik Europske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak je istakao da je EU otvorio vrata za proširenje, uključujući regiju zapadnog Balkana.
„Atmosfera u Bruxellesu i u zemljama članicama se zaista promijenila. Članice su sada ozbiljno zainteresirane za proširenje. Vrata se otvaraju. Sada je riječ o tome da se iskoristi ta prilika. Radi se o geopolitičkom pitanju za Evropu. Bez balkanske regije, nema potpune integracije“, kazao je.
Evropsko vijeće je reklo da će se o unutrašnjim reformama razgovarati na idućem sastanku, a cilj je usvojiti zaključke o njima do ljeta ove godine.
Što se tiče Sjeverne Makedonije, američki izaslanik SAD-a za zapadni Balkan Gabriel Escobar zalaže se za to da zemlja postane potpuna kandidatkinja za članstvo u Uniji.
„Sjeverna Makedonija je bila veoma pouzdan partner, i bilateralno i na multilateralnim forumima poput NATO-a i OESS-a“, objavio je na X-u.
Dodao je da američka administracija očekuje da će nova vlada biti predana NATO-u, ulasku u Europsku uniju i borbi protiv korupcije.
KOMENTARI