Prije nego što je donesen Zakon o unutrašnjoj trgovini 2010. godine, veliki trgovački lanci dnevno su na zaokruživanju cijena i zavlačenju ruke u džep građana, prema nekim procjenama zarađivali i do 2.000 KM.
Nije to mala para, s obzirom na to da je prosječna plaća u našoj zemlji oko 800 KM.
U Zakonu koji je nakon određenih promjena stupio na snagu, jasno je napisano kako cijene robe i usluga moraju biti iskazane u domaćoj valuti, i to u apoenima koji su u opticaju.
“Prodajne cijene mnogih proizvoda na bh. tržištu formirane su tako da se završavaju u feninzima. Prema Zakonu o zaštiti potrošača u BiH, prodajna cijena proizvoda je konačna cijena u koju su uključeni svi porezi, doprinosi i takse i jednaka je prodajnoj cijeni iz knjige popisa.
Dosljedna i pravilna primjena navedenog Zakona ne daje mogućnost trgovcima da izražavaju cijenu roba i usluga u apoenima novčanica koje ne postoje. Imajući u vidu činjenicu da je u BiH najniža novčanica pet feninga, trgovci ne mogu izražavati prodajne cijene u nepostojećim apoenima (1, 2, 3, 4, 6… 9 feninga).
Primjera radi – ukoliko trgovci na svojim proizvodima istaknu cijenu – 20,54 ili pak 40,59 KM postupaju suprotno zakonu, odnosno čine prekršaj u smislu Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH, za koji su propisane visoke novčane kazne”, kazala je za Radiosarajevo.bapomoćnica Ombudsmana za zaštitu potrošača BiH Ljubica Čolović.
Prema odluci Ministarstva za trgovinu FBiH, iznos novčanih kazni za zaokruživanje cijena predviđene su od 3.000 do 15.000 KM za kompaniju, od 400 do 2.000 KM za odgovornu osobu te od 500 do 1.500 KM za fizičku osobu.
Međutim, u Republici Srpskoj još nije donesen Zakon o unutrašnjoj trgovini koji bi regulirao da se cijene proizvoda formiraju i iskazuju u apoenima novčanica koje su u opticaju.
“Tako ostaje prostora trgovcima za razne manipulacije i prevare u pogledu iskazivanja cijena i njihovog zaokruživanje. Naime, brojna istraživanja su pokazala da na sitnim beznačajnim iznosima potrošača (1, 2 ili više feninga) trgovci neopravdano ostvaruju zaradu. Dok se ne regulira ova oblast, odnosno ne donese Zakon, bilo bi najrealnije da se način zaokruživanja iznosa plaćanja u gotovinskom platnom prometu vrši u skladu sa Smjernicama Centralne banke”, dodala je Čolović.
Tako bi se:
– iznosi od 1 i 2 feninga zaokružili na 0 feninga,
– iznosi od 3 i 4 feninga na 5 feninga,
– iznosi od 7 i 8 na 5 feninga i
– iznosi od 8 i 9 na 10 feninga.
Nažalost, ovo nije jedina pojava koja je prisutna u bh. trgovinama.
Česta je pojava u trgovinskom sektoru da potrošači u BiH imaju problem oko nevraćanja kusura u feninzima.
“Trgovci to pravdaju nedostatkom sitnih kovanica, a potrošač ne insistira na tom zbog neopravdanog stida ili pak da ne bi dobio epitet ”sitničavosti”. Potrošač ponekad na ime kusura dobije proizvod koji nije namjeravao kupiti ili pak mu uopće ne treba (primjera radi – starijoj osobi ponudi se na ime kusura žvaka i sl.).
Sve su to pojave koje ukazuju na nezakonitu i nepoštenu poslovnu praksu u sektoru trgovine, koja krši prava potrošačka prava i nanosi štetu ekonomskim interesima potrošača, kolektivno”, pojasnila je naša sagovornica.
Nadalje, u trgovačkim centrima često se mogu vidjeti različite cijene na policama od onih na kasi.
Tako nam često naši čitatelji pošalju fotografije cijena određenih artikala koji su na sniženju, s jednom cijenom ispisanom velikim fontom, a drugom malim – a cijena ostaje ista, npr. sa 15.99 na 15.99 KM.
“Neusaglašenost cijena proizvoda na polici i kasi je protuzakonito i predstavlja prekršaj u smislu Zakona o zaštiti potrošača, za koji su za trgovce propisane visoke novčane kazne.
Radi navedenog Institucija ombudsmana apeliraju na bh. potrošače da reagiraju svaki put kada im se čini da se krše njihova prava. U nekim slučajevima reakcija potrošača prema trgovcu bit će dovoljna da se otkloni određena nepravilnost koja dovodi do kršenja potrošačkih prava.
Istovremeno, namjera nam je skrenuti pažnju u smjeru većeg poštivanja prava potrošača od strane trgovaca i ostalih sudionika sa strane ponude na BiH tržištu kao i dosljednu primjenu propisa kojima se štite interesi potrošača od strane institucija nadležnih za primjenu propisa i nadzor nad tržištem”, zaključila je Čolović.
S.Š., Radiosarajevo
KOMENTARI