S nepunih dvadeset godina, Muhamed Kamerić je po okončanju rata pokrenuo proizvodnju mlijeka u rodnom Čaplju, nadomak Sanskog Mosta, i tokom protekle dvije decenije uspio je podići respektabilnu mljekaru „Milksan“, čiji godišnji promet iznosi oko dva miliona maraka.
Kaže kako je biznis pokrenuo u podrumu porodične kuće, te da mu je u početku, korisnim savjetima, pomogao otac Ismet. „Došao sam u posjed skromnih prerađivačkih kapaciteta, a zanimljivo je kako je to bilo vrijeme kada je bilo teško pronaći stručne osobe koji se razumiju u preradu i proizvodnju mlijeka. Također, tada su krediti za privredu bili izuzetno nepovoljni, a kamate su iznosile i preko petnaest procenata.“, prisjeća se Kamerić.
Dodaje kako je prvobitna proizvodnja iznosila svega nekoliko stotina litara mlijeka dnevno, a suočavali su se sa mnogobrojnim problemima. „Na tržištu je vladalo haotično stanje. Uvozilo se sve i svašta, a kontrola gotovo da nije ni postojala. Opstati u takvim uslovima bilo je ogromno iskušenje.“, dodaje Kamerić.
Ističe kako u to vrijeme od države nije dobijao gotovo nikakvu pomoć te da najveću zahvalnost duguje holandskoj nevladinoj organizaciji „Agrinas“, koja je u nekoliko poslijeratnih godina na ovim prostorima realizirala brojne projekte u oblasti poljoprivredne proizvodnje. „Njihova najveća zasluga je što su za nas organizirali jednomjesečnu edukaciju u Holandiju, gdje smo posjetili nekoliko tamošnjih mljekara i upoznali se s tehnologijom prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda.
Tek tada smo uvidjeli koliko je oskudno naše dotadašnje znanje.“, prisjeća se Kamerić. Kaže kako mu je u to vrijeme njegova mladost često bila otežavajuća okolnost, jer su poslovni partneri smatrali da je neozbilljan i neiskusan. „Vjerujte, često sam pomišljao da angažujem nekog starijeg i ozbiljnijeg da umjesto mene sklapa ugovore i razgovara s poslovnim partnerima. „, sa smjehom kaže ovaj sanski bizinsmen.
Dodaje kako se godinama obim proizvodnje povećavao te se ukazala potreba sa proširenjem proizvodnih kapaciteta. Kreditnim sredstvima kupili su imovinu propale firme „Metalorad“, koja se nalazi na periferiji Sanskog Mosta, a potom su preuredili i adaptirali prostor za proizvodnju mlijeka. Vlasnik „Milksana“ kaže kako je njihov razvojni proces tekao postepeno, bez naglih skokova, te da se u proizvodnji njihovih mliječnih proizvoda najviše pažnje poklanja kvalitetu. „To je ono što nam omogućava da opstanemo na tržištu, u konkurenciji mnogo većih i snažnijih proizvođača. Na taj način smo se izborili za naše kupce, a proizvodi su nam postali prepoznatljivi.“, kaže Kamerić.
Ističe kako održati visok kvalitet proizvoda nije nimalo lako, jer se veoma visoki zahtjevi postavljaju pred neposredne proizvođače mlijeka. „Mnogi će vam reći kako sam veoma dosadan i zahtjevan jer kod svojih kooperanata insistiram da proizvode mlijeko najviše kvalitete. Oni su shvatili koliko je to važno, jer im se sve uloženo na kraju isplati.“, ističe on. Prema njegovim riječima „Mliksan“ se u proteklim godinama isključivo bazirao na „svježem programu“, a njihov asortiman uključuje proizvodnju svježeg mlijeka, jogurta, pavlake, sireva i namaza. Dnevno ova sanska mljekara prerađuje oko šest hiljada litara mlijeka, dok se godišnja proizvodnja kreće između 1,5 i 2 miliona litara, a „Milksan“ u svojoj proizvodnji veže preko stotinu kooperanata.
Kamerić ističe kako su njihovi razvojni planovi vezani za skoro pokretanje pasterizovanog mlijeka, a u novi proizvodni pogon biće investirano blizu dva miliona maraka. Iako mnogi tvrde kako u Bosni i Hercegovini nisu dobri uslovi za poslovanje, Kamerić smatra kako to nije tako. „Mislim da to govore oni koji ne poznaju dobro uslove u drugim državama.
U našoj zemlji se može dobro poslovati i savjetovao bih mladim ljudima da se okrenu pokretanju vlastitog biznisa. Međutim, vidim kako kod njih vlada drugačije raspoloženje, jer svi razmišljaju samo o tome kako otići van granica Bosne i Hercegovine. Treba biti uporan i posvećen cilju i uspjeh neće izostati.“, smatra ovaj sanski mljekar, ilustrujući rečeno vlastitim primjerom.
Zlatan Čekić
KOMENTARI