Početkom januara 2017. godine u palači „Belleveu“ u Berlinu, kod donedavnog predsjednika SR Njemačke g. Joachima Gaucka, upriličen je prijem za poznate ličnosti iz društvenog, političkog i javnog života SR Njemačke.
Među prisutnim političarima bila je i njemačka kancelarka Angela Merkel, ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier i mnogi drugi političari. Pored njih, na prijem je pozvano i sedamdeset građana i građanki iz cijele SR Njemačke kojima je tom prilikom predsjednik Gauck uručio priznanje za njihov rad, trud i angažman koji ulažu na polju općeg dobra. Među njima je bila i hafiza Adela Kazija iz Gaggenauakoja je odlikovana za svoje aktivnosti na polju integracije i rada sa izbjeglicama.
Hafiza Adela Kazija rođena je 1. septembra 1979. g. u Foči. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja, s mužem, Ramizom ef. Kazijom, odlazi na školovanje u Jordan. Hifz časnog Kur'ana položila je pred komisijom Islamske zajednice u Sarajevu 2007. godine. U gradu Gaggenau živi od 2011. godine, gdje s mužem radi u džematu. Pored džematskih aktivnosti, hfz. Kazija se aktivno bavi radom na polju integracije, radom sa izbjeglicama, interkulturalnim i međureligijskim dijalogom. Između ostalog je i koordinatorica za rad sa izbjeglicama ispred Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj i koordinatorica u bosanskoj dopunskoj školi u Gaggenau. Majka je dva sina, Haruna i Selmana. Hafiza Kazija je ponos Bošnjaka u Njemačkoj.
Kako su organizovani građani BiH u Njemačkoj, posebno Bošnjaci?
– Mislim da je bosanskohercegovačka dijaspora u Njemačkoj prilično dobro organizovana. Najčešći oblici organizovanja su kulturni i sportski klubovi, vjerske zajednice, dopunske škole, folklorne grupe, razna omladinska i studentska udruženja i sl. Ovom prilikom želim istaći Islamsku zajednicu Bošnjaka u Njemačkoj koja je najvažniji institucionalni okvir za očuvanje i njegovanje bošnjačkog nacionalnog identiteta svojih pripadnika. Ona nastoji da njeguje bošnjačke običaje, bosanski jezik i kulturu. Međutim, primjetno je, nažalost, da postoji veliki broj građana bosanskohercegovačkog porijekla koji nemaju vremena ili nisu zainteresovani da se učlane u Islamsku zajednicu, odnosno, džemat, ili da se uključe u rad u nekom od udruženja. Naravno, postoje i pozitivni primjeri, visokoobrazovanih i uspješnih Bosanaca i Hercegovaca, koji nastoje doprinijeti razvoju BiH i trude se iznaći konkretne oblike saradnje sa odgovarajućim institucijma u BiH.
Zbog čega je Njemačka najprivlačnija zemlja za one koji odlaze iz BiH?
– Njemačka je otvorena demokratska zemlja i treba radnike, a kroz povijest se pokazalo da su ljudi iz naših podneblja vrlo brzo prihvaćali i bili prihvaćeni u njemačko društvo. Ta zemlja nudi mogućnosti koje su veoma privlačne jer ona predstavlja zemlju sigurnosti, rada i reda, i to ne samo za građane porijeklom iz BiH nego i iz regiona.
Preporučujemo
Naši u Njemačkoj: Nedostaje mi miris mahale, dragi ljudi i onaj osjećaj da sam kod svoje kuće
Često se susrećete s Nijemcima i predstavnicima vlasti ove zemlje, kao i sa drugim strancima. Kakvo je njihovo mišljenje o nama iz BiH, posebno muslimanima?
– Nijemci imaju pozitivno mišljenje o ljudima iz Bosne i Hercegovine iz više razloga, npr. veoma dobro se prilagođavaju njemačkom društvu, brzo se integrišu, uče brzo jezik, djeca u školama imaju visok prosjek ocjena i veoma su uspješni. Što se tiče muslimana iz Bosne i Hercegovine, oni su veoma dobar primjer evropskih muslimana koji grade most između islama i njemačkog mentaliteta. Naš način prakticiranja islama može biti važan model za cjelokupno prihvatanje islama u evropskim društvenim tokovima. Upravo kao što je prof. Tariq Ramadan u jednom intervjuu izjavio da bosanski model islama može poslužiti kao primjer za suživot muslimana i kršćana širom svijeta. Bošnjaci njeguju svoju vjeru i tradiciju koja sama po sebi, u svojoj modernoj povijesti, ima evropsko civilizacijsko, kulturno i obrazovno utemeljenje.Veoma je važno, u ovom turbulentnom vremenu za muslimane, svojim primjerom pokazati da je islam vjera mira, ljubavi, humanizma i tolerancije, da nas uči da uvažavamo i poštujemo druge ljude i da im pomažemo ukoliko trebaju pomoć. Na taj način i društvo to prepoznaje i cijeni. Ja sam imala priliku da se lično u to uvjerim, da mi, upravo, predsjednik SR Njemačke uruči priznanje za društveni rad, na šta sam veoma ponosna, posebno zbog mog hidžaba i načina predstavljanja islama u mojoj okolini.
Koliko je važno da sačuvamo svoj maternji jezik i identitet u dijaspori?
– Nesporno je da je jezik dio kulturnog identiteta i da ga treba čuvati i njegovati. To je način dokazivanja svijesti jednog naroda o vlastitom identitetu. Očuvanje tog identiteta počinje od malih nogu, jer ono čemu mi naučimo svoju djecu od malena takva će nam djeca i biti. To je jedan veliki izazov pred nama, jer je primjetno da naša djeca sve manje pričaju svoj maternji jezik. Na to veliki uticaj ima društvo, škola, mediji. Zato je veoma važno da roditelji, makar u kući, sa djecom pričaju bosanski jezik i da ih šalju u bosansku dopunsku školu, jer sada, hvala Bogu, imamo dosta gradova u Njemačkoj u kojima postoje takve škole, najviše zahvaljujući gospodinu Harisu Haliloviću. Na nama je samo da se malo potrudimo! Očuvanje svog jezika, svoje kulture nije zapreka čovjeku da se privikne životu u novoj sredini, da se integriše u društvo u kojem živi, ali, itekako, sprečava asimilaciju i gubljenje identiteta. Kako da izrazimo pripadnost svojoj zemlji ako ne poznajemo svoj maternji jezik?! Očuvanje bosanskog jezika jedan je od prioriteta ljudi koji žive i rade u inostranstvu. Bez bosanskog jezika neće biti ni nas!
Koliko često idete u BiH i kamo u BiH?
– U Bosnu i Hercegovinu s porodicom pretežno idem jednom do dva puta godišnje, u posjetu roditeljima i familiji u Sarajevu i Travniku.
Nedostaje li vam domovina?
– Nedostaje mi mnogo, svakog dana. Naravno, putem medija, pratim sva dešavanja u Bosni, održavam kontakte i nastojim da i ovdje pronađem tračak svoje domovine kroz rad u svom džematu, gdje često organizujemo razna druženja i manifestacije u našem bosanskom duhu.
KOMENTARI