Proljeće uvijek mami na izlazak na svježi zrak, a najbolje bi bilo kada biste se malo angažirali u vrtu, pokazuju istraživanja stručnjaka sa Sveučilišta Utah. Osim koristi za razgibanost i mišiće, vrtlarenje je odličan poticaj za zdraviju ishranu.
Izmjeren je i utjecaj vrtlarenja na indeks tjelesne mase, što je dalo rezultate nad kojima se vrijedi zamisliti: prosječna vrtlarica imala je 1,64 boda niži indeks tjelesne mase od žene koja se nije bavila vrtlarstvom, što na visinu od 165 centimetara znači pet kilograma manje.
Kod muškaraca su rezultati bili još impresivniji, jer je prosječno indeks tjelesne mase bio 2,36 bodova niži, što na visinu od 178 centimetara znači čak sedam kilograma manje.
Stoga, ako imate neki zaboravljeni komad zemlje na kojem biste mogli štogod posaditi i baviti se time povremeno, razmislite malo o gornjim brojkama i navucite one zaboravljene gumene čizme.
Prema istraživanjima čini se da rad u vrtu i oko cvijeća osobama iznad 50 godina daje više volje za životom kao i energije nego što je slučaj kod ljudi koji se time ne bave. Vrtlari su, pored toga, više organizirani i optimističniji od onih koji se ne bave tim poslom.
Oko 71 posto vrtlara tvrdi da se ne osjeća starima u usporedbi s 57 posto ostalih ljudi. Nadalje, vrtlari se osjećaju puno energičnijima, više se kreću i tjelesno su, ali i mentalno aktivniji. Ljudi koji dio svojeg vremena troše na uređivanje vrta, također, tvrde da su zadovoljniji životom. Isto tako, oni će češće jesti zdravu hranu, svježe voće i povrće. Svi ti faktori u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću rezultiraju zdravijim načinom življenja i povećanjem kvalitete života općenito, tvrde istraživači.
KOMENTARI